Proslavljeni pijanist Ivo Pogorelić nastupio je sinoć u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski i premijerno izvodio sonate Ludwiga van Beethovena.
Ovim se koncertom, nakon intenzivnoga bavljenja Chopinom i Lisztom, veliki umjetnik vraća modernom pijanizmu u djelima spomenutog velikana svjetske klasične glazbe.
Koncert je počeo izvedbom "Sonate za klavir u c-molu, br. 8, op. 13, Patetična". Ova sonata, popularna po melodiji drugoga stavka "Adagaio cantabile", izazvala je podosta kontroverzi - suvremenici su je smatrali ekscentričnim proizvodom pa postoje naznake da ju je veliki skladatelj prerađivao i prepravljao da bi je prilagodio bečkim standardima i ukusu publike.
Potom je uslijedio "Rondo a capriccio za klavir u G-duru, op. 129", djelo izdano nakon skladateljeve smrti za koje je upitno je li ga Beethoven izvodio. Otkriveno je tek na aukciji njegovih osobnih stvari, i to kao nepotpuna rukopisna partitura, s naslovom "Rondo alla ingharese quasi un capriccio".
Dvostavačna "Sonata za klavir u F-duru, br. 22, op. 54" danas se rijetko izvodi, a nastala je u ljeto 1804. kao svojevrstan odmak i olakšanje od stvaranja opere "Leonora", prve verzije kasnijeg "Fidelija", i u vrijeme "Pete simfonije", navodi se u promotivnom materijalu koncerta.
U drugom dijelu koncerta slavni maestro izveo je antologijsku "Sonatu za klavir u f-molu, br. 23, op. 57", poznatiju pod nazivom "Appassionata". Nastala je u ljeto 1804. pod naslovom "Sonata u f-molu, op. 57", kojoj je bečki izdavač Cranz dodao naslov "Appassionatta" da bi istaknuo strastvenost, energiju i dramatiku čemu se skladatelj nije protivio.
Zadnja u sinoćnjem nizu sonata velikog pijanista bila je "Sonata u Fis-duru, op. 78", koja se navodi s oznakom "A Therese", nastala nakon "Appassionate", djelo kojim je bio iznimno zadovoljan, koje sadrži malo od silovitosti prethodnoga djela, odražavajući prije svega vedrinu navodi se u programskoj knjižici koncerta.
Publika je na kraju dugotrajnim pljeskom ispratila Pogorelića. (Hina)