Treći međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi" koji ove godine ima za temu "Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate" svečano je otvoren danas na Filozofskom fakultetu u Puli, u Svečanoj dvorani "Tone Peruško". Skup svake dvije godine organizira Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS), a ove godine okupio je stotinjak sudionika iz petnaestak zemalja i traje tri dana.
Opravdao osnivanje
U ime CKPIS-a skup su otvorili Andrea Matošević i Igor Duda, dok je u ime Sveučilišta prisutne pozdravila prorektorica za znanost i istraživanje Elis Deghenghi Olujić koja se zahvalila organizatorima, sudionicima, profesorima i studentima što u velikom broju sudjeluju na skupu. Kako kaže, Centar je od utemeljenja do danas opravdao svoje osnivanje što organiziranjem međunarodnih znanstvenih skupova, što bogatom izdavačkom aktivnošću.
Matošević je objasnio da se skup održava na 150. godišnjicu objave "Kapitala" Karla Marxa, stogodišnjicu Oktobarske revolucije te 80. godišnjicu dolaska Josipa Broza Tita na čelo Komunističke partije Jugoslavije te osnivanja KP Hrvatske i Slovenije što je bio početak federalizacije KPJ, a tu je i peta obljetnica CKPIS-a. On je predstavio i dio, kako ih je nazvao, "krivaca" za ovo treće izdanje skupa, a to su Igor Duda, Chiara Bonfiglioli, Anita Buhin, Boris Koroman i Saša Vejzagić te Lada Duraković i Igor Stanić koji nisu bili prisutni, a zahvalio se i studentima koji su pomogli. Zahvalio se i neprofitnoj zakladi Rosa Luxemburg Stiftung koja je drugi put podržala ovu konferenciju.
Duda je podsjetio da CKPIS djeluje na pulskom Sveučilištu od 2012., a on je i jedan od pokretača uz Ladu Duraković, Borisa Koromana i Andreu Matoševića. On je kazao da je proteklih pet godina u Centru organizirano više većih i manjih znanstvenih skupova, deseci javnih predavanja i drugih događanja uz gostovanja uglednih stručnjaka i mlađih znanstvenika. Istraživanja su provođena u sastavu nekoliko domaćih i međunarodnih projekata. Pokrenute su Doktorska radionica i Biblioteka CeKaPISarnica te je ostvarena uspješna znanstvena suradnja s kolegama i ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Kako kaže, osim obljetnica koje je Matošević spomenuo, postoji još jedan razlog za odabir ove teme skupa.
- Tema djelovanja komunističkih partija, a u ovom našem kontekstu, posebno Komunističke partije Jugoslavije je i dalje nedovoljno istražena. Nema dovoljno literature, nema dovoljno istraživanja pa smo željeli dati poticaj novim istraživanjima te teme i povezivanju djelovanja sa širom komunističkom frontom u Europi.
U širem europskom kontekstu predmet rasprava na skupu bit će slojevitost strujanja unutar komunističkih krugova koji su se za vlast borili ili je osvojili, obnašali i gubili, potom odnosi između komunista i protukomunističkih snaga, uspjesi i neuspjesi komunističkoga djelovanja na području unutarnje i vanjske politike, društvenih i ekonomskih odnosa, obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti.
Sudionici u svojim izlaganjima govore o rezultatima istraživanja, većina su povjesničari, ali neki se bave političkim znanostima, sociologijom, antropologijom, etnologijom, kulturalnim studijima…, a ta su istraživanja više ili manje vezana uz istraživanje komunističkih partija. Kako kaže Duda, najveći dio sudionika obrađuje teme vezane uz povijest Jugoslavije, ali jedan određeni broj sudionika pokriva i teme iz drugih zemalja, a pozvani izlagači i predavači, njih trojica, daju širi europski i svjetski kontekst.
- Kao organizatori nikad ne ulazimo urednički u izlaganja i u ono što znanstvenik želi izložiti. Diskusija je otvorena nakon svakog panela i tu će se vidjeti koliko rezultati i teze stoje ili ne stoje, ima li suprotnih stajališta ili nema, kaže Duda.
Priznati izlagači
Od brojnih predavanja ističe ona cijenjene i poznate profesorice iz Pariza Catherine Samary ("The impact of Yugoslavian revolution and selfmanagement experience as a dividing line among anti-Stalinist marxist currents") Radine Vučetić ("Tito u Africi: reprezentacije moći"), Marka Grdešića ("Zašto je Milošević pobijedio na 'Osmoj sjednici'"), Steva Đuraškovića ("Izgradnja socijalističkih nacija u SFRJ - izvor nacionalizma u 1990-ima?"), Željka Krušelja ("Političke tiskovine kao faktor dezintegracije jugoslavenske federacije"), Magdalene Najbar-Agičić ("Partija i mediji poslije Drugog svietskog rata"), Jana Pelikana "Nacionalni odnosi u Jugoslaviji na početku 70-ih godina u refleksiji Vjesnika i Politike"), Ondreja Vojtechovskog ("Jugoslavenski radnici u Čehoslovačkoj 70-ih i 80-ih godina"), Katarine Peović Vuković ("Partija danas").
Program skupa i Knjiga sažetaka može se naći na web-stranici Sveučilišta.
Nakon otvaranja plenarna predavanje o nasljeđu Oktobarske revolucije održao je sveučilišni profesor Stephen A. Smith sa Sveučilišta u Oxfordu. Na okruglim stolovima bit će riječi o nedavno objavljenim zbornicima "Social Inequalities and Discontent in Yugoslav Socialism", "Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma" te "Socijalizam: izgradnja i razgradnja". (Mladen RADIĆ)