Od početka srpnja do kraja rujna jedinična cijena cestarine po kilometru za motocikle i osobna vozila na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) bit će skuplja za 10 posto pa će, primjerice, za cestarinu na relaciji Zagreb – Split umjesto 181 trebati izdvojiti 200 kuna, a Zagreb – Rijeka 77 umjesto 70 kuna.
Putovanje autocestom automobilom od Zagreba do Goričana stajat će 47 kuna, tri kune više nego izvan ljetne sezone, a za 13 kuna, na 141 kunu raste cestarina na relaciji Zagreb – Lipovac, izvijestio je HAC u srijedu.
Za 13 kuna raste cestarina od Zagreba do Osijeka, koja će od 1. srpnja do 30. rujna iznositi 135 kuna, a od glavnog grada do Ploča veća je za 25 kuna i stajat će 256 kuna.
Za putovanje automobilom na autocesti od Zagreba do Karlovca u sezoni će trebati izdvojiti 21 kunu, ili dvije kune više nego van sezone, a od Mraclina do Lekenika 11 kuna, što je kunu više.
Mostarina na Krčkom mostu u sezoni se povećava s 35 na 39 kuna, a za putovanje tunelom Sveti Ilija se povećava sa 20 na 22 kune.
Za autobuse, kamione i kampere cijene cestarine ostaju iste kao izvan ljetne sezone, dok se za motocikle i osobne automobile povećava jedinična cijena po kilometru s 0,483 na 0,5313 kuna, što je povećanje za 10 posto.
Za 113 relacija cijene cestarine zbog metodologije izračuna ostat će nepromijenjene, dok se korekcija provodi na 1.159 relacija. Prosječno povećanje cestarine iznosi 10 posto, s time da je najniže povećanje tri posto, a najviše 50 posto i to za motocikle zbog zaokruživanja, primjerice s dvije na tri kune, napominju u HAC-u.
Inače, Bina Istra mjeru sezonskog povećanja cestarina provodi već tri godine.
Na autocestama u nadležnosti HAC-a i ARZ-a sezonsko povećanje cijena od 1. srpnja uslijedit će nakon što su ti koncesionari početkom travnja povećali cijene cestarine za prosječnih 4,4 posto, ovisno o dionici.
Sezonsko povećanje cestarine tijekom razdoblja pojačanog intenziteta prometa jedna je od mjera prihvaćenog financijskog restrukturiranja tvrtki u cestovnom sektoru, kao dijela projekta Modernizacija i restrukturiranje sektora cestovne infrastrukture, kojeg je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo početkom 2016. godine sa Svjetskom bankom.
U Vladinom planu restrukturiranja cestovnog sektora navodi se kako će budući, potpuno automatizirani elektronički sustav naplate cestarine, biti određen do prosinca 2017. godine, a cilj je da se sustav počne primjenjivati do 2020.– 2021. godine ili ranije, ovisno o odabranoj tehnologiji.
Osim prihoda od cestarina, HAC i Hrvatske ceste ostvaruju i prihode od raspodjele trošarina na gorivo. HC koristi svoj udio u trošarinama za troškove održavanja i financiranja investicija, dok HAC koristi svoj udio u trošarinama isključivo za investicije.
Hrvatski cestovni sektor karakterizira visoka zaduženost – ukupna zaduženost sektora iznosi 5,2 milijarde eura ili približno 39 milijardi kuna, od čega samo ove godine na naplatu dolazi 1,14 milijardi eura ili 7,8 milijardi kuna. Ukupni dug sektora čini nešto više od 13,5 posto ukupnog javnog duga države. (H)