U klubu Društva hrvatskih književnika preksinoć je održana promocija dvojezičn poeme "Baščanska ploča/Baščanska plošča" autora Mile Pešorde koju je na slovenski prevela Ines Cergol. "Baščanska ploča" objavljena je 2008., da bi se njen prijevod pojavio prije dvije godine, no poema je kako reče pjesnik, nastala u Parizu, a završena u Zagrebu.
Uvodnu riječ u kojoj je objasnio strukturu ove poeme i kontekst u kojem je nastala održao je Boris Domagoj Biletić, koji je napomenuo da je Pešorda romanist po vokaciji, autor desetak knjiga, uglavnom knjiga pjesama ali i eseja te da je jedan od pokretača časopisa Hrvatsko slovo.
Pešorda pak za sebe kaže da je pjesnik komune, ali one koja je demokratskom revolucijom stvorena 1990-ih. On je po vlastitim riječima "pjesnik zabranjenog jezika", danas kada se, kaže, niječe postojanje hrvatskog jezika.
- Hrvatski jezik je raskoš slobode, kaže Pešorda, a sve to ima veze sa spomenikom koji je u naslovu njegove poeme koja ima 25 pjesama, uz predgovor te za-govor u kojem se nalazi sonet posvećen Ivanu Pavlu II te pogovor Luke Paljetka i same prevoditeljice.
Bašćanska ploča ima veliko značenje za hrvatsku povijest kao dokument o postojanju hrvatskog jezika, koji je tada, kada je na njemu uklesana glagoljica, postojao već jako dugo i doveo do današnjeg, hrvatskog standardnog jezika, kao što je to objasnio dr. Goran Filipi.
- Teška je ovo knjiga, ne može ju se proći u dahu. Jezik je pun dijalektalizama i arhaizama, kaže Filipi. Prevoditeljica na slovenski Ines Cergol pokušala je odgovoriti na pitanje što Slovencima znači Bašćanska ploča, zaključivši kako joj Pešorda uspijeva dati univerzalno značenje. "Prevoditi Pešordu je jako teško jer je tu i gleda na svaku riječ. Njegov jezik na prvi pogled je jednostavan, ali zapravo nije", kaže Cergol.
- Čitajući ovu poemu vidi se autorovo veliko poznavanje književnosti, povijesti i vidi se da piše s lakoćom, ocijenila je književna kritičarka mr. sc. Vanesa Begić podsjetivši da je autor i sam prevoditelj "Autor ispituje Bašćansku ploču nastojeći dokučiti njenu tajnu i zbilju, pri svakom čitanju otkriva se novo značenje?, kaže ona. (M. RADIĆ)