Od iduće godine Hrvatska će biti podijeljena na dvije statističke regije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku čime se osigurati povlačenje više novca iz fondova EU-a. Podjela na dvije regije omogućit će da sve hrvatske regije u narednih najmanje 14 godina, odnosno najmanje dvije financijske perspektive EU-a, zadrže status regija s mogućnošću što većeg privlačenja sredstava iz EU-fondova.
Proteklih pet godina Hrvatska je bila statistički podijeljena na tri regije, no koncem ožujka ove godine pokrenuti su novi razgovori s europskim povjerenikom za regionalni razvoj i Europskim statističkim uredom o promjenama u regionalnoj podjeli Hrvatske kako bi se što efikasnije vodila regionalna politika. Podjela na Sjeverozapadnu, Jadransku i Panonsku Hrvatsku (odnosno, središnju i istočnu) u praksi se pokazala lošom jer je sjeverozapadnu regiju "pojeo" Zagreb zbog njegove razvijenosti.
Naime, strahovanja da će sjeverozapadna regija vrlo brzo dostići 75 posto BDP-a gledano po kupovnoj moći stanovništva EU-a, što za sobom povlači gubitak mogućnosti privlačenja sredstava iz europskih fondova, na što se odavno upozoravalo, u konačnici su se obistinila.
Krećući proljetos u razgovore o promjeni statističke podjele, Hrvatska je računala na povećanje broja regija na četiri, odnosno na razinu koja je vrijedila kao privremeno rješenje do travnja 2007. i službene podjele na tri regije. No, tijekom razgovora prevladala je podjela na dvije regije. Niti to nije nova ideja.
Naime, ona je snažno zastupana još prije pet godina, prije no što je donesena odluka o tri regije, ali su domaći pregovarači od toga bili odustali te su se fokusirali na projekt tri regije. Podlogu za tu statističku podjelu Hrvatske izradio je Ekonomski fakultet u Splitu pod vodstvom Branka Grčića, današnjeg potpredsjednika Vlade zaduženog za regionalni razvoj koji je sada vodio i nove razgovore o statističkoj podjeli Hrvatske. (G. GALIĆ/Novi list)