Nacionalni dan darivanja organa, 25. svibnja obilježen je danas i u Puli dijeljenjem donorskih kartica i promotivnih letaka na gradskoj tržnici. Akcija je u suradnji Hrvatske donorske mreže te Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika bila organizirana i u nizu drugih hrvatskih gradova.
- Hrvatska je posljednjih godina vodeća zemlja u svijetu po broju donora organa i po broju transplantacija. U transplantacijama bubrega i jetre smo prvi, a po broju transplantiranih srca drugi u svijetu. To su, s obzirom na kapacitete koje imamo, izvrsni rezultati i dokaz da se kvalitetnim radom i u Hrvatskoj mogu postići zaista veliki uspjesi, rekao je predsjednik Hrvatske donorske mreže dr. Nikola Žgrablić, koji je na štandu u Puli dežurao s profesoricama i učenicima pulske Medicinske škole, članovima Hrvatske donorske mreže te pulske Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika.
Lani je Hrvatska imala više od 34 donora na milijun stanovnika, transplantirano je 211 bubrega, 44 srca i 120 jetara, naveo je. Na listi čekanja za bubreg je 129 pacijenata, za srce 26, za jetru 82, a za gušteraču šest. To je aktivna lista čekanja pacijenata koji već spremni za transplantaciju, ističe Žgrablić, a postoji i šira lista čekanja osoba koje su trenutno u obradi pa u Hrvatskoj zapravo oko tisuću pacijenata trenutno čeka na neki od organa. Hrvatska je članica Eurotransplanta, u kojem su još zemlje Beneluksa, Njemačka, Austrija, Slovenija te odnedavno Mađarska pa se razmjena organa obavlja unutar te zajednice.
- Do prije nekoliko godina lista čekanja je bila znatno veća, sad je smanjena na četvrtinu negdašnje pa su ovi rezultati zaista odlični. Rezultati transplantacija su također izuzetni jer je petogodišnje preživljavanje ljudi s transplantiranim organima više od 75 posto. Ti izvrsni rezultati se još poboljšavaju jer danas pacijenti mnogo brže dolaze na red za transplantaciju organa, nisu izmučeni dugotrajnim dijalizama i bolešću pa je rezultat transplantacija značajno bolji, naveo je.
Strogo zakonski gledano, za donaciju organa nije potrebno tražiti dozvolu obitelji, no liječnici smatraju da obitelj treba sudjelovati u tako važnoj odluci i dati svoj pristanak pa svaki put traže njihovu dozvolu, ističe Žgrablić.
Na razini Hrvatske danas je podijeljeno više od 10 tisuća donorskih kartica. Donorska kartica ima veliku ulogu, navodi, jer se za osobu koja je posjeduje zna da je željela donirati organe i tada je obitelji mnogo lakše datii pristanak na donaciju organa. Danas vrlo često obitelj i sama ponudi donaciju organa prije nego što je nastupila smrt jer vide da je pacijent u vrlo teškom stanju, navodi.
- Hrvatska donorska mreža je osnovana u Puli gdje se tiska i donorska kartica te je od 1996. godine do danas podijeljeno ukupno milijun primjeraka. Putem velikih akcija kao što je ova promijenili smo svijest građana o doniranju organa. Primjerice, prije 17 godina kad je ova inicijativa započela, 50 posto obitelji nije bilo spremno donirati organe međutim danas svega 10 do 15 posto obitelji ne pristaje na doniranje. Zahvaljujem svim obiteljima koje su donirale organe i time spasile nečiji život, rekao je. (Napisala i snimila P. LUKEŽ)