Udruga pčelara Pula svojim je članovima, u sklopu svog projekta "Sadnice za pčelice" podijelila više od 400 sadnica medonosnih biljaka koje će oni zasaditi u svojim dvorištima, vrtovima i pčelinjacima. Sadnice su nabavljene uz financijsku potporu Istarske županije koja podupire ovaj projekt u sklopu promocije lokalnih programa u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
Medonosne biljke
Kako doznajemo od predsjednika Udruge Nikole Bićanića, najvećim se dijelom radi o dvogodišnjim i trogodišnjim sadnicama medonosnih biljaka (evodija, katalpa, kelreuterija, sophora japonica) koje cvjetaju tijekom srpnja i kolovoza kada je na našem području takozvani "bespašni period" i u prirodi gotovo da nema hrane za pčele pa su pčelari koji ne sele svoje košnice u Gorski kotar ili Liku prisiljeni prehranjivati svoje zajednice, posebno ako proljetna paša nije bila dovoljno izdašna.
Problem je tim veći jer se pčele već tijekom kolovoza počinju pripremati za zimu pa zajednice moraju biti brojne i imati dovoljne količine zaliha meda i peludi da bi uspješno zimovale, pojašnjava Bićanić i dodaje da je, s obzirom na taj problem, Udruga pčelara Pula osmislila projekt "Sadnice za pčelice" kojemu je cilj obogaćivanje pašnih uvjeta za pčele i otklanjanje bespašnog perioda te poboljšanje kvalitete pčelinjih zajednica.
- Sadnjom medonosnih biljki koje cvjetaju tijekom, kod nas, bespašnog razdoblja godine poboljšavamo uvjete za razvoj pčela, ali i ostalih prirodnih oprašivača čije je stanište ugroženo, čime pridonosimo očuvanju ukupne biološke raznolikosti, navodi Bićanić.
Dugoročan projekt
Zamisao je da se projekt provodi više godina, pet do deset, s tim da bi se u narednim godinama podjela sadnica proširila i na ostale zainteresirane građane. Također, u projekt se želi uključiti gradske tvrtke zadužene za hortikulturu gradova s područja koje pokriva udruga (jug Istre, odnosno bivše općine Pula) koje bi dio sadnica svake godine posadile i održavale.
- Nastojat ćemo u projekt uključiti Hrvatske šume i druge institucije koje mogu pomoći realizaciji ciljeva ovog projekta. Nakon što bi se projekt provodio više godina ublažilo bi se bespašno razdoblje, a s vremenom i povećanjem i širenjem novozasađenih medonosnih biljaka taj bi problem trebao potpuno nestati i stvoriti nove medonosne paše. Samim time bi se stvorili bolji uvjeti za uzgoj pčela, ali i uvjeti za veću brojnost ostalih prirodnih oprašivača koji sudjeluju u stvaranju dodatne vrijednosti u biljnoj proizvodnji i ključni su za održavanje ravnoteže prirodnih procesa i u očuvanju bioraznolikosti, zaključuje predsjednik Udruge pčelara Pula. (B. PETROVIĆ)