U organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u ponedjeljak u hotelu Histria održana je jednodnevna 4. županijska konferencija pod nazivom "Živjeti zdravo" koja je dio istoimenog nacionalnog programa. Na otvorenju konferencije, ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Aleksandar Stojanović naglasio je da je glavni cilj ovog okupljanja promicanje zdravih životnih navika i stilova života, izdvojivši pritom zdravu i izbalansiranu prehranu, borbu protiv debljine te fizičku aktivnost.
Stojanović je tom prigodom istaknuo kako se na razini Istarske županije već godinama u suradnji s gradovima, općinama i udrugama provode brojni zdravstveni programi koji su ponajprije usmjereni za unapređenje zdravlja istarskog stanovništva. Na konferenciji je gostovao i ministar zdravlja Siniša Varga koji je komentirao "zdravstvenu sliku" u Hrvata.
- Ako hodamo i pazimo na svoje zdravlje, možemo produljiti vijek života. Nažalost, Hrvati u prosjeku umiru s 78 godina, a europski prosjek je iznad 80 godina života. Glavni preduvjet da se približimo tom prosjeku je zdrav način života, odnosno prestanak pušenja i pijenja alkohola te konzumiranja masne i nezdrave hrane uz redovito kretanje. Prema tome, pozivam sve sugrađane da podignu svoje stražnjice iz fotelja i ispred televizora te odu u prirodu te da svaki dan hodaju barem pola sata, kazao je Varga, potvrdivši svoj dolazak na akciju pješačenja u Pulu koja će se održati ove subote pod motom "Hoditi i zdravi biti".
Ministar Varga na konferenciji je predstavio glavne značajke projekta "Živjeti zdravo" spomenuvši da su glavne aktivnosti tog nacionalnog programa usmjerene prema poboljšanju zdravlja cijele populacije te da se djelovanjem u lokalnoj zajednici nastoje informirati, educirati i senzibilizirati građani svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života.
Pet komponenti ovog programa koje uključuju pojedine projekte su: Zdravstveno obrazovanje, Zdravstveni turizam, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto te Zdravlje i okoliš.
Varga je konstatirao kako u Hrvatskoj danas još uvijek postoje velike razlike među zdravstvenim navikama stanovnika, rekavši kako je zemlja podijeljena na mediteransku i kontinentalnu prehranu, pritom izdvojivši Istru kao primjer regije koja aktivno promiče zdravstvene navike svojih stanovnika i može biti primjer drugima.
- U Hrvatskoj i danas veliki broj škola nema sportsku dvoranu stoga pokrećemo pilot projekt "Poligoni" u sklopu kojeg se i obični razredi mogu koristiti za redovito kretanje i vježbanje. Nažalost, Republika Hrvatska je treća u Europskoj uniji po pitanju gojaznosti djece, odmah iza Turske i Mađarske, a isti je poredak i kada je riječ o prekomjernom soljenju hrane. Cilj nam je 4 posto godišnje smanjiti unos kuhinjske soli, a sada prosječni Hrvat dnevno pojede i do 11,6 grama soli. Problem je što se kod nas hrana soli bez da se proba, to je jednostavno loša navika, kazao je Varga.
Naglasio je da Ministarstvo zdravlja donijelo nacionalne smjernice za prehranu učenika u školama, spomenuvši i projekt "Volonteri u parku" u kojem se predstavnike udruga umirovljenika planira aktivno uključiti da djecu u parkovima podučavaju šahu, bacanju lopte ili učenju stranih jezika.
U nastavku konferencije, predstavljeni su primjeri dobrih praksi vezanih uz zdrave navike koje se provode na razini istarskih gradova, a sudionici su se mogli upoznati i s aktivnostima istarskog Zavoda za javno zdravstvo koje se provode u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)