Unatoč žutoj hrđi, jednoj od najopasnijih bolesti pšenice koja je ove godine pogodila velik dio domaćih usjeva, pšenice ima dovoljno, i ne treba očekivati poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda. Zbog ove je bolesti, kojoj pogoduju prohladno vrijeme i vlaga, ovoga proljeća na nekim poljima stradalo i do 60 posto usjeva, no to nije uzrokovalo manjak pšenice niti će se odraziti na krajnje cijene kruha i pekarskih proizvoda - ističe Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, udruženja mlinarsko-pekarskih proizvođača.
Lani je, kaže ona, urod bio puni bolji, gotovo milijun tona pšenice, od kojih je preko 400 tisuća tona izvezeno. Ove je godine proizvedeno oko 650 tisuća tona, oko sto tisuća tona je otišlo vani, no svejedno nam ostaje dovoljno za vlastite potrebe.
Otkupna cijena nije rasla u odnosu na prošlogodišnju, odnosno za sada ne ide preko 1,20 kuna za kilogram, što znači da nema niti razloga za poskupljenje mlinarsko-pekarskih proizvoda, zaključuje Barišić.
Osim što je djelomično uzrokovala smanjenje prinosa pšenice, žuta hrđa je i razlog zbog kojeg se pšenicu ove godine moralo više nego inače tretirati fungicidima. Ovoj bolesti nisu podložne sve sorte pšenice, no na onima koje jesu, napravila je štetu i do 50 posto. Osjetljive sorte pšenice fungicidima se inače tretiraju odmah po pojavi bolesti, no kod nas je proljetos bio slučaj da se žuta hrđa već jako bila raširila po usjevu, pa je osjetljive sorte pšenice fungicidima bilo potrebno tretirati najmanje dva, pa čak i do četiri puta za redom.
Zbog bolesti uzrokovanih vlažnim i prohladnim vremenom, ovogodišnji je urod pšenice, osim toga, loše kvalitete, s minimumom proteina.
Nakon višegodišnjih nastojanja da ugleda svjetlo dana, ove bi jeseni konačno trebao biti objavljen Kodeks za otkup žitarica i uljarica, koji će se primjenjivati od žetve iduće godine. Po uzoru na Austriju, pšenica s udjelom proteina iznad 14 posto ovim će kodeksom biti svrstana u prvu kategoriju, ona s 12,5 do 14 posto u drugu, a ispod toga u treću. Velika većina ovogodišnjeg domaćeg uroda ima između deset i 11 posto proteina, što znači da bi bila svrstana u treću, najlošiju kategoriju za ljudsku prehranu.
Kodeks neće biti obavezan za otkupljivače pšenice, no trebao bi ih potaknuti na otkup kvalitetnijeg uroda, kao što bi i proizvođače trebao ponukati na veća ulaganja u proizvodnju. Iako kodeks za njih neće biti obavezan, otkupljivače loše, nekvalitetne pšenice on će stavljati na javnu "listu srama" onih koji se na njega oglušuju. (B. MRVOŠ PAVIĆ/nl)