Od pomicanja početka školske godine na drugi tjedan u rujnu koristi bi imali svi, kako privatni iznajmljivači i hotelijeri tako i državni proračun, a ponajviše domaći turisti, odnosno obitelji s školskom djecom, koje bi u rujnu mogle po znatno nižim cijenama otputovati na odmor. U prilog tome svakako idu i klimatski uvjeti, jer rujan je svake godine sve topliji, što dodatno može utjecati na produljenje turističke sezone, tvrdi predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK-u Nedo Pinezić, argumentirajući najnoviju inicijativu Zajednice obiteljskog turizma, vezanu uz produljivanju školskih praznika, čime bi školska godina započinjala tjedan dana kasnije, drugi tjedan u rujnu.
Pinezić ističe da je njihov prijedlog podržalo Ministarstvo turizma, na čelu s tehničkim ministrom Antonom Klimanom, koje je inicijativu potom proslijedilo nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
Odmor i za obitelji
- Godinama se govori o produljenju sezone i smatram da bi ovo bio jedan od načina da se to i dogodi. Od ove bi inicijative najviše profitirali domaći turisti, koji u špici sezone zbog visokih cijena i popunjenosti teško da si mogu priuštiti odmor. Ovim bi se omogućio rast domaćih dolazaka, a najvažnije od svega je osigurati hrvatskim građanima, osobito obiteljima s školskom djecom, da mogu iskoristiti klimatske blagodati koje su početkom rujna odlične za odlazak s kontinenta na more. U prilog tome svakako idu i niže cijene u posezoni, u značajnoj mjeri se oslobađaju kapaciteti, a ukupna razina cijena u ugostiteljstvu i ostalim popratnim uslugama je znatno niža, kaže Pinezić.
Smatra on da bi upravo to moglo potaknuti i odlazak na odmor domaćih iznajmljivača u neke druge krajeve Hrvatske, koji zbog posla tijekom ljeta to ne mogu.
- Primjerice, možda bih ja s djecom u prvom vikendu rujna otputovao na neki otok u Dalmaciji, ili negdje na kontinent. Naravno da to u špici sezone ne mogu, no sve to ponajprije ovisi i o rasporedu školskih praznika, kaže Pinezić, dodajući da pametne zemlje koje pametno promišljaju svoju ekonomiju, primjerice Austrija, itekako usklađuju termine školskih praznika s turističkim sezonama u namjeri da potaknu turistički promet.
Spominje i primjer njemačkih pokrajina Badden-Württemberg i Bavarsku gdje ljetni školski praznici završavaju sredinom rujna.
- Te su pokrajine okrenute turizmu i zbog toga su svoje školske praznike pomaknule od 1. kolovoza pa na još tri slobodna tjedna u rujnu. Međutim, u Austriji su i zimske ferije pomaknuli do veljače zbog karnevala, a sve kako bi se multiplicirali efekti od domaćeg turizma. Pored toga, Austrija raznim drugim mjerama utječe na domaći turizam, pa je u program školskih aktivnosti kao obavezu uvela sedam dana boravka djece u planinama i na jezerima.
Tako djeca kroz školovanje uče plivati, skijati i planinariti i sve je to dio školskih aktivnosti, takozvana škola u prirodi gdje se djeca uđe konkretnim vještinama koje im ostaju za cijeli život. Dakle, tamošnji školarci u lipnju plivaju, u drugoj polovici siječnja skijaju, a za Uskrs planinare, čime se regenerira znatan turistički promet kroz posebnu vrstu ugostiteljskih objekata takozvane hotele za mlade. Takav smještaj ima standard hotela s tri zvjezdice, menzu i niz sportskih sadržaja, a u školsko vrijeme privlače organizirane školske grupe dok u ljetnim praznicima obitelji s djecom, kaže Pinezić, dodajući da se mora sagledati ukupna korist, ne samo kroz turizam, već i benefit djece kroz školski program i to u onom terminu kada je to pogodno za nacionalnu ekonomiju, poručivši kako pametna Austrija to radi već desetljećima. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU