Početak epidemije gripe očekuje se oko Nove godine

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

"Gripa je izuzetno zarazna bolest koju uzrokuje virus koji nastani sluznice dišnih putova. Lako se prenosi, a javlja se najčešće tijekom zimskih mjeseci. Gripa može biti blaga, lakša, ali i smrtonosna bolest. To je nepredvidiva bolest jer se nikada ne zna koji soj virusa će prevladati u sezoni i zbog toga se svake godine pripremaju nova cjepiva protiv gripe, rekla je dr. Jasna Valić, epidemiologinja pulskog Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, koja je uz dr. Vlastu Skopljak održala danas u prostorijama Čitaonice kluba umirovljenika predavanje na temu "Kako se zaštititi od gripe?".

Kada se javiti liječniku

Iako je ova tema vrlo aktualna, a cijepljenje protiv gripe je već započelo, predavanje nije privuklo velik broj ljudi, ali je zato nekolicina prisutnih dobila priliku dobiti puno informacija o ovoj ozbiljnoj sezonskoj bolesti.

Gripa se, poput mnogih drugih virusnih bolesti, širi zrakom, i to ne samo prilikom kihanja ili kašljanja, već i prilikom govorenja ili pjevanja. Epidemiolozi ističu da se pokazalo da su i čiste ruke vrlo važne kod prijenosa gripe, što često zanemarujemo.

- To je akutna bolest s kratkom inkubacijom i izraženim simptomima. Samo dan ili dva nakon što virus gripe zarazi čovjeka, pojavljuju se prvi simptomi kao što su grlobolja, suhi kašalj, začepljen nos, groznica s temperaturom višom od 39 stupnjeva, bol u mišićima i zglobovima, glavobolja, gubitak apetita i opća slabost tijela. Kod većine ljudi simptomi slabe nakon dva do tri dana, a prestaju nakon tjedan dana. Ipak, kašljanje i umor mogu trajati i do dva ili više tjedana. Smrt od same gripe veoma je rijetka, no komplikacije mogu izazvati druge bakterije i virusi koji se još lakše hvataju na "načetu" sluznicu, što itekako može biti opasno kod starijih osoba, kroničnih bolesnika i osoba s oslabljenim imuno sustavom. Uobičajene su komplikacije bronhitis, sinusitis i bakterijska upala pluća, objasnila je dr. Valić.

Cijepljenje ipak pomaže

Postoje tri tipa virusa gripe koji se stalno mijenjaju, iz godine u godinu, no nerijetko se događa i druga, rjeđa, ali opasnija promjena u samim virusima gripe koja rezultira novim podtipom ili sojem. Upravo o toj promjeni ovisi koliko će neka gripa biti ozbiljna. Primjerice, pandemija gripe 1918. i 1919. godine najdestruktivnija je u modernoj povijesti. Počela je krajem Prvog svjetskog rata i uzrokovala 20 milijuna mrtvih, dvostruko više nego sam rat. Gdje je počela, nije sigurno, no prozvana je "španjolskom" zbog prvih većih utjecaja u Španjolskoj. Bolest je bila izuzetno smrtonosna, a među umrlima je bilo i jako puno osoba u dobi od 20 do 40 godina što je neobično za gripu. Bez obzira o vrsti soja koji se pojavljuje, osoba zaražena virusom gripe postaje zarazna dan prije početka bolesti, a bolest, koja se od prve pojave dalje širi poput šumskog požara, sa zaražene se osobe širi dalje još pet do sedam dana nakon početka bolesti.

- To je virusna bolest, a dobro znamo da za viruse nema lijeka, već se njima mogu tretirati jedino simptomi bolesti. Kod prvih simptoma gripe trebalo bi odmah ostati kod kuće i javiti se svom liječniku, nije potrebno osobno odlaziti tamo da se ne stvaraju gužve i da se virus ne širi dalje. Dakle, treba mirovati, uzimati dosta tekućine i lijekove za snižavanje temperature i smirivanje kašlja. Gripa ima svoj tijek i temperatura bi najkasnije peti dan od početka bolesti trebala pasti. Ako se to ne dogodi, onda se nešto zakompliciralo i tada je već potrebno posjetiti liječnika koji će ustanoviti da se nije za ionako načet organizam zalijepila kakva druga bakterija ili virus koja je uzrokovala neku upalu, rekla je dr. Vlasta Skopljak.

Stručnjakinje su objasnile da je zbog svega navedenog poželjno cijepljenje protiv gripe, pogotovo za ugrožene skupine stanovništva kao što su mala djeca, pogotovo ona koja već imaju neke bolesti, osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici bez obzira na dob, te osobe u staračkim domovima. Može se dogoditi da se osoba redovno cijepi protiv gripe, a da svejedno oboli, a to se događa zato što svako cjepivo sadrži tri umrtvljena, najčešća soja gripe od kojih su cijepljeni zaštićeni, no "u opticaju" može biti jako puno sojeva. Ipak, kaže dr. Skopljak, cjepivo štiti više nego necijepljenje, a uz to i ublažava simptome gripe.

U takvim, ali i u svim drugim situacijama, širenje gripe i ostalih zaraznih bolesti može se spriječiti izbjegavanjem kontakta sa zaraženim osobama, prozračivanjem prostorija, čestim pranjem ruku, te jačanjem imuniteta. Poznato je da se gripa jako brzo širi, pogotovo na mjestima gdje svakodnevno boravi jako puno osoba, pa treba pripaziti da se stavlja maramica na usta ako se kiše ili kašlje, te da se rukama, iako mislimo da su čiste, ne dodiruju usta, oči ili nos. Oni koji će se ipak cijepiti, biti će zaštićeni od gripe sve do slijedeće sezone kada će se pripremiti nova cjepiva protiv gripe na osnovu soja koji se pojavi prvo na Južnoj hemisferi. Primjerice, u Australiji je sezona gripe ove godine pokazala 2,5 puta veći broj oboljelih nego 2016. godine, najviše kod starijih od 80 godina i djece do 5 godina života, a dominanti soj je bio virus influence A H3N2 i virus influence B, te su na bazi njih pripremljena cjepiva protiv gripe za Sjevernu hemisferu koja tek očekuje epidemiju negdje oko Nove godine.

Neki liječnici ostali bez cjepiva

Cjepiva uvijek dolaze mjesec, mjesec i pol dana prije izbijanja epidemije gripe i dostupna su tijekom cijele zime. Iako uvijek ima onih koji se dvoume da li se cijepiti ili ne, jako veliki broj građana se ipak cijepi, pa smo čuli da kod nekih obiteljskih liječnika već nedostaje cjepiva. Inače, to možete učiniti i kod nas u Zavodu za javno zdravstvo svakog radnog dana od 7 do 10 sati i od 11 do 13 sati. Nažalost, postoje situacije kada se osoba ne smije cijepiti protiv gripe, primjerice ako je alergična na jaja, oni koji su već imali alergijske reakcije na cjepivo, oni koji uzimaju neke lijekove i antibiotike, trudnice u ranoj fazi trudnoće, i djeca mlađa od 6 mjeseci, objasnila je dr. Skopljak. (Patricija SOFTIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter