Marina Šur Puhlovski za knjigu "Književnost me iznevjerila" (Eseji s margine) dobitnica je ovogodišnje nagrade "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja objavljenu u posljednjih godinu dana. O tome je odlučilo tročlano povjerenstvo u sastavu Ivica Matičević, Goran Filipi i Valnea Delbianco, a nagrada je dobitnici uručena na Pulskim danima eseja.
U motivaciji je navedeno da je riječ o jedinstvenoj knjizi, objavljenoj u izdanju nakladnika Alfa, koju karakterizira jasnoća u pisanju, originalan pristup temi te veliko poznavanje problematike.
Šur Puhlovski kazala je da je prvi esej napisala prije 28 godina, onda je čekala 15 godina da napiše drugi, pa je naredne eseje pisala i u jednom danu, naravno kasnije ih dotjerujući i oblikujući.
Knjiga se sastoji od četiri eseja: prvi esej "Osjećanje svoje sudbine kao tuđe" uvodi u problem, otkrivajući ga kao ključnu temu Goetheova Fausta; drugi esej "Smisao tradicije" govori o ulozi tradicije i načinu njezina uklanjanja iz književnosti kao vrijednosnog uzora; treći esej naslovljen je "Slučaj Fernanda Pessoe", a četvrti "Književnost me iznevjerila" sažima bitne teze prethodnih eseja.
- Prvu knjigu sam objavila s 43 godine, pišem od 28. godine, a do sada sam napisala 19 knjiga. Pisala sam kada sam sve već imala u glavi, no knjiga je dugo čekala izdavača, kazala je Šur Puhlovski prisjetivši se i svojih susreta s Črnjom kada je radio u izdavačkom poduzeću Epoha i kako se spuštala niz tobogan koji im je služio za spuštanje knjiga.
Istaknula je da danas svatko piše, da više nisu potrebni niti ciljevi niti talent, da dolazi do hiperprodukcije svega i svačega, a književna djela više ne predstavljaju, odnosno rješavaju metafizička pitanja.
Potom je počeo program Pulskih dana eseja čija je ovogodišnja tema "(Ne)sloboda ili demokratska cenzura". Pavao Pavličić govorio je o "Prednacrtu Zakona o cenzuri", ističući da bi nakon svake četiri godine, odnosno nakon izbora trebalo izabrati i cenzorsku službu jer ovako je stanje inače neizdrživo.
- Sada imamo cenzuru, neslužbenu, ali učinkovitu. Na primjer, napišite roman/priču gdje je glavni lik pozitivac Hrvat, a negativac npr. Srbin, Mađar, Talijan ili drugi. Ili ne biste mogli objaviti djelo, ili bi vas prozvali za rasizam, kazao je Pavličić.
Naslov teme Božice Jelušić glasio je "Sloboda - od čega i za što?", gdje se, među ostalima, osvrnula i na pitanje neprilagodljivosti i prosječnosti, od školskih primjera na dalje.
Iztok Osojnik govorio je o tome "Što znači sloboda", što je prikazao iz raznih perspektiva, a Helena Sablić Tomić osvrnula se na "Žene i cenzuru", ističući da su neka djela, poput primjerice knjige Silvije Šesto "Bum Tomica" izazvala polemiku da šire pornografiju, mada su kasnije te optužbe povučene. Također, osvrnula se i na to kako mediji propagiraju predodžbu žene koja je savršeno depilirana, uređena, bez kilograma viška. Alen Tafra imao je esej "Okovi kao krila, let kao pad", gdje je vrlo slikovito dočarao naslovnu sintagmu ovogodišnjih dana eseja.
Potom je predstavljena knjiga "Ogledi" Zvane Črnje, djelo koje je objavljeno u Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika. Črnjine je oglede izabrao i priredio Boris Domagoj Biletić.
- Črnjino djelo u današnjemu kulturnome i uopće javnom kontekstu jest umnogome izazovno, polemično, poticajno, ono i dalje može buditi samopoštovanje, uz poštivanje drugoga i drukčijeg, rekao je Biletić.
Izbor donosi oglede iz različitih Črnjinih književnih pa onda i esejističkih faza, pisanih i objavljenih tijekom nekoliko desetljeća, i nije kronologijski. Biletić je istaknuo da sveukupno njegovo djelo, od poezije do esejistike, studija i polemike, čini Črnju žanrovski najsvestranijim hrvatskim piscem iz Istre u 20. stoljeću, a uz Matu Balotu i najvećom pojavom naše literature ovdje. Ovu knjigu je uredio Antun Pavešković. (V. BEGIĆ, snimio N. LAZAREVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE.