Predsjednički izbori u naftom bogatoj bivšoj sovjetskoj republici Azerbajdžan počeli su u srijedu ujutro, kada su se otvorila birališta širom zemlje, a prvi nepotpuni rezultati, po najavi središnjeg izbornog povjerenstva očekuju se ubrzo nakon zatvaranja birališta.
Radi se o šestim predsjedničkim izborima od neovisnosti, na kojima se očekuje pobjeda sadašnjeg predsjednika Ilhama Alijeva, kojemu će to biti treći petogodišnji mandat za redom. Alijev je vlast preuzeo 2003. nakon smrti svojeg oca Hejdara, koji je vladao od 1993.
Nijedni izbori u 20-godišnjoj vladavini obitelji Alijev nisu bili ni blizu međunarodnim standardima pravednosti i transparentnosti.
Dvije glavne oporbene stranke istaknut će prvi put zajedničkog kandidata, no azerbajdžanski i međunarodni promatrači smatraju da to neće utjecati na ishod izbora.
Predsjednik Ilham Alijev promijenio je 2009. ustav ne bi li se mogao kandidirati za treći mandat. Jedini vjerodostojni protukandidat mu je Kamil Hasanli iz Nacionalnog vijeća demokratskih snaga, koje okuplja dvije velike stranke - Musavat i Narodnu frontu - i još nekoliko manjih skupina. Musavat i Narodna fronta bojkotirali su predsjedničke izbore 2008.
Tog uglednog povjesničara, bivšeg zastupnika i savjetnika Hejdara Alijeva, Vijeće je izabralo u posljednji trenutak nakon što su vlasti zabranile kandidaturu slavnog filmskog scenarista, dramatičara i producenta Rustama Ibragimbekova jer ima dvojno rusko državljanstvo.
Osim Rustamu Ibragimbekovu, sudjelovanje na izborima zabranjeno je još jednom velikom oporbenom igraču - Ilgaru Mamadovu iz Republikanske alternative. On je od siječnja u zatvoru pod optužbom da je poticao na javno nasilje, što njegovi pristaše odbacuju kao laži. Središnje izborno povjerenstvo odbilo je registrirati ga kao kandidata, tvrdeći da nema potreban broj potpisa za nominaciju, što on osporava.
Alijev ima veliku medijsku prednost jer svi važniji državni i privatni televizijski kanali otvoreno podržavaju vladu.
Aktivisti za ljudska prava prijavili su veliko povećanje broja uhićenih novinara i oporbenih aktivista u mjesecima koji su prethodili izborima. Njihov broj porastao je sa 60 u siječnju na 142 do kraja rujna, po Azerbajdžanskom klubu za ljudska prava.
Europska unija također je izrazila zabrinutost, upozoravajući na "kontinuirani pritisak na niz oporbenih aktivista, civilno društvo i neovisne medije, poput zastrašivanja, uhićenja pod dvojbenim optužbama, pritvaranje i kažnjavanje bez poštivanja međunarodnih standarda i prava optuženih."
Izbore će pratiti više od tisuću stranih promatrača, uglavnom iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, OESS-a i postsovjetske Zajednice neovisnih država.
Europski parlament odlučio je da neće poslati promatrače, što je azerbajdžanska oporba protumačila kao posljedicu bojazni EU-a da ne ostane bez azerbajdžanskog plina. (Hina)