Najveći istarski proizvođač vina, porečka Agrolaguna, započela je s ovogodišnjom berbom. U posljednjih nekoliko godina ova renomirana tvrtka grožđe bere s cca. 580 hektara vinograda. Najjužniji vinograd smješten je kod Vrsara, prema Limskom kanalu, dok se najsjeverniji nalaze u Vižinadi, Dajli i Novigradu. Obuhvaćaju dvadesetak sorti, dok su im ključne sorte upravo malvazija, koja čini trećinu sortimenta, te cabernet sauvignon i merlot.
- Kada govorimo o vinogradarskoj godini, prvenstveno se reflektiramo na klimu i vrijeme. Ove je godine bilo nekih ekstrema, međutim, možemo reći da je godina bila prosječna. Kada govorimo o ekstremima, imali smo dosta sušnu zimu, što nam je omogućilo normalnu rezidbu. No, onda su nastupili kišna veljača i ožujak. Tada se akumulirala vlaga koja je zapravo bila potrebna za cijelu vegetacijsku sezonu.
Srpanj i kolovoz idealni
Drugi dio, onaj ''najkritičniji'', nastupio je u svibnju i lipnju, kada vinova loza ima oplodnju i cvatnju i u tom je periodu bilo mnogo kiše, kaže Miroslav Latal, voditelj vinarstva, vinogradarstva i povrtlarstva u Agrolaguni.
Nadodaje, da se dogodilo to da su grozdovi rehuljavi, nemaju dovoljan broj bobica. Ključni period dozrijevanja, srpanj i kolovoz, kaže, bili su klimatski idealni. Ono što se sada dešava, zadnjih dvadesetak dana, temperaturne razlike između noći i dana, veoma pogodno utječe na kvalitetu.
- Iz te perspektive možemo reći da očekujemo vrlo dobru, gotovo izvrsnu godinu, što se tiče kvalitete, a što se pak tiče količine, biti će u normalnim granicama, kaže on.
Prisustvovali smo berbi pinota sivog, sorte koja se ranije bere. Agrolaguna svake godine berbu započinje s manjim brojem ljudi, tako da je u trenutku našega posjeta grožđe bralo njih pedesetak. Tijekom sredine berbe, ta se brojka povećava na nekih sto dvadeset berača, a u jeku berbe dvjestotinjak, kada se bere malvazija i merlot.
- Obzirom da imamo veliku količinu sorti, uvijek započinjemo s ranijim sortama. Tu spada pinot, chardonnaya i poneki muškat, dok završavamo s teranom i cabernet sauvignonom, a to je u posljednjih nekoliko godina početkom listopada, kaže Latal.
Godine 2014./2015. u Agrolaguni su počeli raditi konverziju vinograda, projekt sufinanciran sredstvima EU, gdje se vade stari nasadi, koji nisu više rentabilni i sade novi. U sklopu tog projekta u planu je bio od 2014. do 2018. godine posaditi 75 hektara novih nasada, većinom malvazije, ali to su vinogradi koji većinom još nisu u rodu. Njihov rod očekuju tek od 2018. do 2022. godine. (Tea GRGIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU