U Rommelovoj ofenzivi je u Istri stradalo 2.500 partizana, ustanika i građana. Zarobljeno je i logore odvedeno oko 1.300 partizana te 6.850 civila.
- Ujutro su došli Nijemci koji su tu bili nekoliko dana - a major je imao šator tu gdje je sada mrtvačnica i šetao je po selu s revolverom u ruci - i digli su u Žgrablićima ljude iz kreveta i doveli ih nasred sela. Postrojili su ih i uzeli su im britve i sve drugo što bi moglo biti oružje i odveli su ih do crkve Sv. Ivana. Jedan Talijan je bio prevoditelj Nijemcima pa su svakoga odveli na njegovu parcelu i pogubili. Svakoga su ubili na njegovoj parceli, priča u Zabrežanima Anton Žgrablić koji je tada imao 13 godina i u tom je masakru 6. listopada 1943. izgubio djeda i oca.
I njihova su imena kao i ona još 60-ak mučki ubijenih u borbi za slobodu ispisana na spomeniku podignutom 1989. u dolcu koji se naziva Crkveni dolac. U ime pazinskih boraca govorio je Miljenko Benčić uz nadu da će do naredne godine kada se obilježava 70 godina stravičnog stradanja ovdašnjeg stanovništva u toku Rommelove ofenzive ovaj spomenik biti obnovljen. Od 4. do 7. listopada 1943. Nijemci su ubijali ljude i palili sela na potezu od Pazina prema Zabrežanima od Mečari, Foškići i Trošti do Pariži, Drndići, Cerovci, Pulići, Žgrablići, Gajmovići, Kašćergani i Šajini.
Na pazinskoj Štranjgi su u borbama za slobodu u listopadu 1943. poginula 93 borca i to cijeli jedan partizanski vod i građani. I tu je zajednička delegacija pazinskih boraca i Grada Pazina u subotu ujutro položila cvijeće, kao i na spomeniku kod Zabrežani i odala im poštu minutom šutnje. (Napisala i snimila Selvina BENIĆ)
Komemoracija u Barbićima
Čuvajmo naš antifašizam, taj neuništivi, granitni monolit, našu civilizacijsku tekovinu, na temelju koje se gradi moderna Europa. Ne dajmo revizionistima našu povijest i dostojanstvo, ne pokoravajmo se pohlepnicima koji žele uzeti ono naše osnovno, po čemu je Istra uvijek bila posebna - dobroćudan mentalitet i poštenje, poručio je to Tomislav Ravnić, predsjednik županijskog Saveza antifašističkih boraca i antifašista te potpredsjednik republičkog SAB-a, na komemorativnom skupu u povodu 69. godišnjice pogibije žrtava nacističkog zločina u Kunju i Barbićima održanom u subotu u potonjem selu pred oko 150 građana.
Njemački okupatori tijekom tzv. Rommelove ofenzive 7. listopada 1943. ubili su, naime, 31 seljana starih između 16 i 64 godine te opljačkali i spalili Barbiće. Vijenac na spomen obilježje položili su mještanka Nilda Batelić, čiji se otac našao među tadašnjim žrtvama, predsjednik Udruge antifašista Labinštine Severino Franković, te načelnik Općine Raša Josip Knapić.
Jasnu poruku uputio je i Franković, objasnivši da antifašizam nije istovjetan komunizmu, boljševizmu ni sličnim ideologijama, kakvim ga neki žele prikazati.
Krvavog traga elitnih nacističkih jedinica u Barbićima prisjetio se raški načelnik Knapić, rekavši da bi bez te nesreće ovo selo - koje je svojedobno imalo vrtić, školu i tzv. dopolavoro - zasigurno bilo izraslo u pravi grad. Prizvao je u sjećanje i stradavanje članova svoje familije u NOB-u, zaključivši emotivan govor s porukom: "Ne daj Boh da se takova dižgracija nikad više tornala na ten svete!".
U kulturnom programu, kojem je ritam udarao Gradski orkestar Labin, prigodnim stihovima na cakavici istaknula se labinska pjesnikinja Rina Miletić uz pratnju Dina Batelića, svirača tradicijskih instrumenata.(Napisao i snimio Igor RADIĆ)
Otkud računovođama novac za TDR?
Ravnić se osvrnuo i na prevelike klasne razlike koje je izrodilo suvremeno kapitalističko društvo. Upitao se otkud običnim računovođama odjednom toliko novca za kupnju Tvornice duhana Rovinj. Bocnuo je i Laburiste Dragutina Lesara, rekavši da zarađuju političke bodove demagoški napadajući Vladu. "Vlada je na dobrom putu. Prosvjetari bi štrajkali zbog premalih plaća, no zar ćemo samo mi umirovljenici vraćati dugove? Moramo biti solidarni u ovim teškim vremenima", rekao je Ravnić.