Zajednickom svecanom sjednicom Gradskog vijeca i pazinske Udruge antifašistickih boraca, na koju su pozvani i predstavnici javnog života Pazina, obilježena je obljetnica "prvih" Pazinskih odluka, kojima je 13. rujna 1943. godine Oblasni narodnooslobodilacki odbor odlucio raskinuti državnopravne veze s fašistickom Italijom i pripojiti Istru Hrvatskoj. Uoci sjednice delegacije Grada i boraca položile su vijenac na zgradu u kojoj je održan povijesni sastanak (današnja zgrada "donjeg" djecjeg vrtica), a na samom pocetku sjednice predsjednik vijeca Renato Kalac pozvao je na odavanje pocasti donositeljima Pazinskih odluka minutom šutnje.
Gradonacelnik Renato Krulcic u prigodnom je izlaganju podsjetio na povijesni znacaj Pazinskih odluka i ozracje ondašnjeg raspoloženja naroda Pazina i Istre. Svega tri dana nakon što su partizanske jedinice ušle u Pazin, nakon kapitulacije Italije, održava se ovaj povijesni skup pod predsjedanjem Joakima Rakovca. "Prve" Pazinske odluke zatim se potvrduju i u Pazinu na sjednici "istarskog sabora", odnosno pokrajinskog Narodnooslobodilackog odbora 25. rujna, a potom ih potvrduju ZAVNOH i AVNOJ. Do konca Drugog svjetskog rata Pazinske odluke obranjene su krvlju mnogih žrtava, a diplomatska bitka za njihovo medunarodno priznanje vodena je sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeca. A kroz sve to vrijeme mudrom je politikom ovaj prostor sacuvan, kazao je Krulcic.
Podsjetio je i na pocetak devedesetih godina prošlog stoljeca kada su velikosrpske snage zapocele ratnu akciju protiv mlade demokratske vlasti u našoj zemlji i kada se, kao da se ponavljaju dogadaji iz 1943. godine, u Pazinu vlastitim snagama formiraju jedinice spremne da sacuvaju vlastitu i pomognu u ponovnom stjecanju slobode u tada okupiranim krajevima Hrvatske. U to doba u ratne zone Like krece 154. domobranska pukovnija sastavljena od ljudstva iz Pazina, Poreca, Buja, Buzeta, Novigrada i Umaga, podsjetio je Krulcic. Nakon ratnog hoda ove jedinice, na koju smo danas svi ponosni, napomenuo je, nije ostala nijedna ratna mrlja.
Podsjetio je i na projekte kojima gradska uprava nastoji poboljšati uvjete i kvalitetu života, poticati razvoj i suociti se s negativnim ucincima recesije i na kraju konstatirao da je antifašizam i danas odlika ovoga kraja.
- Sudionici dogadanja iz revolucionarnog rujna 1943. godine nisu buducnost mogli planirati upravo ovako kako se ona zbivala, ali su dobro znali da se može i mora živjeti ljepše i bolje, a borba za to mora se odvijati stalno, zakljucio je gradonacelnik Krulcic.