Zakon o nacionalnoj mirovini za osobe starije od 65 godina života koji nisu radili - ili nemaju najmanje petnaest godina radnog staža - uskoro će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Prema planiranoj Strategiji socijalne skrbi za starije osobe 2017. - 2020. godine, što je namjerava primijeniti Vlada premijera Andreja Plenkovića, novi bi se propisi počeli primjenjivati za četiri godine, od 2021.
Točni kriteriji po kojima bi građani imali pravo postati korisnici nacionalne mirovine nisu još razrađeni, ali očekuje se da dobna granica bude 65 godina života, te da imaju i najmanje petnaest godina prijavljenog boravka u Republici Hrvatskoj. Korisnici koji namjeravaju zatražiti tu vrstu mirovine ne smiju imati nikakve druge prihode, te je za očekivati da će se uvesti imovinski cenzus.
Od 30 do 100 tisuća
Trenutačno nije poznato koliko bi iznosila nacionalna mirovina, te koliko bi ljudi imalo na nju pravo. Spominje se iznos od najmanje 1.048 kuna, koji predstavlja četrdeset posto minimalne plaće, a do njega se došlo na osnovu predizbornog obećanja HDZ-a. Iz te su stranke, prije izbora, poručivali kako će osobama bez prihoda i radne sposobnosti isplaćivati toliku mjesečnu naknadu iz državnog proračuna.
Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj ima oko 800 tisuća osoba starijih od 65 godina, ali ne postoje pouzdane procjene koliko od njih nema mirovinu ili druge prihode, kao niti dovoljno mirovinskog staža da bi po postojećim propisima ostvario pravo na mirovinu. U medijima se navodi da bi pravo na nacionalnu mirovinu ostvarilo između trideset i sto tisuća građana.
Pokaže li se točnom da bi iznos mirovine bio 1.048 kuna, država bi za sto tisuća takvih umirovljenika trebala godišnje osigurati milijardu i 257 milijuna kuna javnog novca. Svakako, imatelji prava na nacionalnu mirovinu ne bi istodobno dobivali socijalnu pomoć, koja iznosi najviše 900 kuna za osobe koje žive same. Socijalnu pomoć prima tek nešto više od devet tisuća osoba u spomenutoj dobnoj skupini.
Zaštita starijih osoba
U Hrvatskoj se već godinama raspravlja o uvođenju nacionalne mirovine. Posljednje tri Vlade također su razmatrale tu mogućnost, no ona se tek sada našla u prijedlogu Strategije socijalne skrbi za starije osobe koju je izradilo Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Glavni cilj strategije je zaštita starijih osoba koje žive u riziku od siromaštva - kakvih je u nas 26 posto u kategoriji starijih od 65 godina. Inače, u riziku od siromaštva nalazi se i 17 posto pučanstva starog između 25 i 55 godina.
Osim uvođenja instituta nacionalne mirovine, Vladina strategija najavljuje i promjenu načina plaćanja smještaja u državnim domovima za starije osobe, gdje se nalazi 17 tisuća osoba. Za smještaj u takve ustanove molbu je podnijelo 72 tisuće građana. (Dubravko GRAKALIĆ)