Po digitalnoj ekonomiji Hrvatska je na 24. mjestu među 28 zemalja EU-a, što je nisko, ali je dobro da u tome napreduje i približava se prosjeku EU-a, jer je to danas neizbježna podloga za rast izvoza i napredak zemlje, istaknuto je na panelu o digitalnoj ekonomiji održanom u ponedjeljak u sklopu 11. konvencije hrvatskih izvoznika.
Konvencija je u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici u zagrebačkom hotelu Westin okupila više stotina sudionika kojima se uvodno obratio i premijer Tihimir Orešković poručujući, kao i ostali govornici, kako je uz rast BDP-a i izvoza potreban i veći rast investicija, za što je put poboljšanje poslovne i investicijske klime, ali i uvođenje digitalnih procesa u sve društvene strukture uključujući i ekonomiju koja bez toga neće moći dalje.
"Država mora osigurati eGoverment da sve procedure u zemlji rade digitalno i tek tada možemo govoriti o digitalnoj državi i digitalnoj ekonomiji, koja u svijetu raste sedam puta brže nego ostala ekonomija. To podrazumijeva primjenu ICT znanja i vještina koje su sve traženije te u Hrvatskoj, kao i u Europi i SAD-u, već sada nedostaje tih kadrova, što će se prema procjenama i povećavati", kazao je na panelu Marko Kovač sa zagrebačkog Fakulteta računarstva i elektrotehnike (FER).
Osim za stručnjacima ICT-a (informacijsko-komunikacijske tehnologije) očekuje se i porast potražnje za liderima i menadžmentom koji će znati i moći donositi odluke u skladu s novim tržišnim trendovima, ističe Kovač koji smatra kako je u svemu bitno informatičko obrazovanje, čije je uvođenje od nižih razreda osnovne škole imperativ, baš kao i da se ICT i digitalna ekonomija u državi prepoznaju kao vertikala oko koje se sve drugi gradi.
Sličnu poruku na panelu je uputio i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je, istaknuvši da je ICT u Hrvatskoj najpropulzivniji sektor, spomenuo i veliki rast izvoza softvera od 33 posto, što Hrvatskoj diže izvozni rejting u sklopu digitalne ekonomije, iako generalno u tome dosta zaostaje.
"U digitalnoj ekonomiji i u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, dosta veliki udjel imaju mala i srednja poduzeća, koja su i fleksibilnija te se na njih odnosi jedna petina ukupne prodaje preko interneta u Hrvatskoj te 9 posto prekogranične prodaje, što je i iznad prosjeka EU-a", kazao je Vujčić, dodavši da je HNB proveo i veliku anketu među malim i srednjim poduzetnicima koji i u ukupnom hrvatskom izvozu povećavaju udjel.
Ocijenio je i da je rast izvoza u zadnje dvije i pol godine više rezultat necjenovnih faktora, pogotovo ulaska u EU, dok je za daljnji rast izvoza najvažnije poboljšanje investicijske i poslovne klime.
"Ako se tu pomaknemo na bolje, onda ćemo sasvim sigurno vidjeti i dodatne nove investicije u izvoznom sektoru jer, bez obzira što su postojeća poduzeća počela više izvoziti, još uvijek nemamo dovoljno investicija i na tome treba biti fokus", poručio je Vujčić.
Smatra i da bi se u Hrvatskoj poduzeća, pogotovo mala i srednja, više trebala okrenuti izvorima financiranja s tržišta kapitala s obzirom da za bankarska kreditiranja mnogima od njih nedostaje i kapitala i kolaterala.
Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat naglasio je kako za hrvatske izvoznike ima još dosta tržišta na kojima mogu pojačati svoju prisutnost, što je pokazao i nedavni posjet Iranu, u kojemu je "na korak do zaključenje" veliki ugovor za Gredelj te još jedan za AD Plastik, a bit će i posla za neke projektantske tvrtke.
"U Iranu ima dosta posla za hrvatske tvrtke, kao i u nekim drugim arapskim zemljama i Turskoj", kazao je Horvat i najavio kako će Ministarstvo za iduću godinu sve pripremiti kako bi sadašnji program potpora Poduzetnički impuls postao e-Impuls, što će biti jedan od priloga razvoju digitalne ekonomije.
Bivši ministar financija Boris Lalovac na panelu je, pak, kazao da Hrvatska u digitalnoj ekonomiji generalno stoji loše, ali da je u pojedinačnim projektima, poput uvođenja sustava e-građanin, fiskalizacije i centralnog obračuna plaća među prvim u Europi.
Smatra i da sve najčešće zapinje u komunikaciji i radu s građanima, kao i da bi država trebala smanjiti razliku između bruto i neto plaće koja je prevelika.
Predsjednik Hrvatskih izvoznika i Uprave Končara Darinko Bago poručio je da će digitalna ekonomija fuknkcionirati tek kada se svaki zaposleni u svakoj tvrtki bude ponašao digitalno za što je "potreban sistemski pristup i instrumenti koji će sve te procese harmonizirati u jednom pravcu, a čega sada u državi nema". (Hina)