Mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta i konzumiranju alkohola iznad europskog prosjeka, pokazalo je to Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizicnim cimbenicima medu ucenicima - ESPAD provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja, a predstavljeno danas u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Istraživanje je pokazalo kako je u prosjeku 54 posto ucenika barem jednom probalo cigarete, a 28 posto izjavilo je da su pušili u posljednjih 30 dana. Zemlje s visokom proširenošcu pušenja su Bugarska, Hrvatska, Ceška, Francuska, Latvija, Monako i Slovacka (oko 40 posto), dok je najniža proširenost u Albaniji, na Islandu, Crnoj Gori i Norveškoj (oko 12 posto).
U Hrvatskoj su prema istraživanju djeca izjavila kako je u posljednjih mjesec dana pušilo njih 41 posto, što nas smješta na trece mjesto i daleko iznad europskog prosjeka, rekla je voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu i prevenciju ovisnosti HZJZ-a dr. Marina Kuzman.
Alkohol je barem jednom u životu u prosjeku probalo 87 posto ucenika, u posljednjih 12 mjeseci je alkohol pilo njih 79 posto, a za to da su pili u posljednjih 30 dana izjasnilo se 57 posto ucenika. Pijenje alkohola 'u zadnjih 30 dana' prisutno je u oko 75 posto ucenika u Ceškoj i Danskoj, ali samo u 17 posto na Islandu ili 32 posto u Albaniji. Medu zemljama nema jasne geografske pravilnosti, iako se može reci da je manja proširenost pijenja u nordijskim i balkanskim zemljama, pokazalo je istraživanje.
Procijenjena kolicina pica prilikom posljednjeg pijenja varira medu zemljama pa su tako djecaci u Danskoj popili tri puta više nego njihovi vršnjaci u Albaniji, Crnoj Gori ili Moldaviji. Velike kolicine cešce su medu ucenicima u nordijskim zemljama i Velikoj Britaniji, dok su manje kolicine karakteristicnije za jugoistocnu Europu.
Dio ucenika izjavio je da su zbog uporabe alkohola imali ozbiljne probleme, bilo u školi, s prijateljima, roditeljima ili policijom. Najviše je takvih ucenika u Ceškoj, Latviji i Slovackoj.
U Hrvatskoj se izjasnilo 85 posto ucenika da je pilo alkohol (87 posto djecaka i 84 posto djevojcica), a 'u posljednjih 30 dana' njih 66 posto (71 posto djecaka i 61 posto djevojcica). Da se u posljednjih mjesec dana opilo, izjavilo je 24 posto djecaka i 17 posto djevojcica, a da je ekscesivno pilo (5 ili više pica zaredom) priznalo je 59 posto djecaka i 48 posto djevojcica. U svim pokazateljima pijenja alkohola hrvatski su ucenici iznad europskog prosjeka, ustvrdila je Kuzman.
Gotovo trecina ucenika izjavila je da im je marihuana lako ili vrlo lako dostupna. No i tu su prisutne nacionalne razlike - od 59 posto ucenika koji je smatraju dostupnom u Ceškoj do samo 6 posto u Moldaviji.
U 2011. godini u prosjeku 18 posto ucenika (21 posto djecaka i 15 posto djevojcica) izjavilo je da su uzeli neko od ilegalnih sredstava. Proširenost uporabe jako je razlicita po zemljama - dok je u Ceškoj 43 posto ucenika izjavilo da je uzelo neku od ilegalnih droga, u Francuskoj i Monaku oko 39 posto, u Moldaviji, Srbiji, Republici Srpskoj, Farskim otocima i u Norveškoj to je samo oko 6 posto.
Vecina ucenika je od ilegalnih sredstava probala marihuanu, ecstasy i amfetmine oko 3 posto, a sve ostale droge daleko manje ucenika. Djecaci cešce eksperimentiraju s marihuanom, a i s ostalim drogama od djevojcica.
Hrvatski ucenici su po konzumaciji marihuane u prosjeku ostalih europskih zemalja - u životu je marihuanu probalo njih 18 posto (21 posto djecaka i 14 posto djevojcica). Da je u posljednjih mjesec dana je s marihuanom ekperimanentiralo izjasnilo se 7 psoto ucenika (9 posto djecaka i 5 psoto djevojcica).
Istraživanje ESPAD provodi se od 1995. godine u cetverogodišnjim razmacima, a posljednje koje je provedeno prošle godine obuhvatilo je više od 100.000 mladih u dobi od navršenih 16 godina, u ukupno 36 europskih zemalja.