Stotinjak stanovnika Plovanije, Kaldanije, Škudelina, Bužina, Mlina, Markovca i Vinjarija potpisalo je peticiju za zatvaranje kamenoloma Plovanija, preciznije - od Grada Buja i tvrtke Holcim mineralni agregati iz Nedešcine traže poštivanje odredbi iz bujskog Prostornog plana uredenja (PPU) prema kojem je kamenolom moguce eksploatirati do ove, a sanirati ga treba do 2015. godine.
Aktivirali su se da bi obustavili proceduru za izmjene i dopune PPU-a koju je na Holcimov zahtjev tijekom lipnja pokrenulo Gradsko vijece da bi taj dokument donesen 2005. uskladilo sa županijskim prostornim planom i omogucilo daljnju eksploataciju tehnicko-gradevnog kamena do iskorištenja rezervi prema važecoj zakonskoj regulativi.
Potpisnici smatraju da je jedino poštivanjem PPU-a moguce zaštititi okoliš i ocuvati zdravlje gradana i njihova materijalna dobra te navode ogromne materijalne štete na svojim kucama i stres koji doživljavaju prilikom svakog miniranja. Ocekuje se da ce da ce javna rasprava za njegove izmjene i dopune biti otvorena prije kraja godine.
"Kamenolom je tu oduvijek iako su se vlasnici izmjenjivali, a miniranja se, uz odredene stanke, provode konstantno, nekad jaca, nekad slabija. Moji generacijama žive u Plovaniji, a kucu smo suprug i ja uz puno odricanja izgradili na obiteljskom terenu da bismo uštedjeli, i u nju uselili 1985.
Tijekom godina smo s tada još malom djecom puno puta u panici trcali van jer nismo znali trese li se kuca zbog mine ili je potres. Svjesni smo gdje živimo, ali nismo bili spremni na ono što nam se dogada. Zidovi, unutarnji i vanjski, podne plocice i poplocenje ispred kuce postepeno pucaju, prije dvije godine potpuno smo morali obnoviti kupaonicu jer su u njoj popucale cak i cijevi za vodu, i vec strepimo što ce se dogoditi s ovom novom.
Sve to non-stop saniramo i popravljamo, a moj je suprug u jednom trenutku i odustao od krpanja sve brojnijih pukotina", ispricala nam je jedna od potpisnica Milena Tomasich.
Objasnila je da su se u više navrata dosad obracali lokalnim vlastima i vlasnicima kamenoloma, pisali peticije i žalili se, ali rezultata nije bilo. Iako su dolazile osobe koje su mjerile seizmicki utjecaj miniranja, njegovi bi intenzitet i ucestalost samo nakratko oslabjeli, a jedino obeštecenje koje su stanovnici dosad dobili je asfaltiranje lokalnih putova, za koje se prije niza godina pobrinuo jedan od bivših vlasnika.
Njeni susjedi Giuseppe i Maria Velich imaju slicnu pricu. "Nekad su nas barem sirenom obavještavali da stiže eksplozija, pa smo se pripremili, ali zadnjih godina toga više nema", tuži nam se šjor Beppi.
Na inicijativu Mjesnog odbora Kaštel u utorak navecer je organiziran
sastanak predstavnika potpisnika peticije iz desetak obitelji s
predstavnicima Holcima i Grada.
Gradonacelnik Edi Andreašic istaknuo je
da mu je prioritet dobrobit svih gradana, ali i da "u ovom razdoblju
krize nikome nije u interesu zatvaranje kamenoloma kojim gospodari
ozbiljna tvrtka, u kojemu radi 25 radnika s ovog podrucja i od kojeg
Grad prihoduje tristotinjak kuna godišnje samo od komunalija i naknade
za eksploataciju sirovina".
Napomenuo je da je Gradsko vijece u prošlom
sazivu donijelo krivu odluku jer je PPU sad neuskladen s planom višeg
reda te da ce gradani imati priliku izraziti svoje mišljenje tijekom
javne rasprave, a odluku ce na koncu donijeti gradski vijecnici.
Voditelj proizvodnje i održavanja kamenoloma Marko ?inic je kazao da
svako miniranje i kolicinu eksploziva moraju prijaviti policiji, pa o
prejakim eksplozijama nema govora, kao ni o predubokom kopanju. (Napisala i snimila K. FLEGAR)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD CETVRTKA.