Prvo javno predstavljanje studije utjecaja na okoliš izgradnje nove plominske termoelektrane, održano u cetvrtak navecer u neposrednoj blizini tog energetskog kompleksa, u Plomin Luci, pobudilo je ocekivano velik interes javnosti.
Dvorana sa stotinjak stolica bila je premala za sve zainteresirane medu kojima je bilo dosta mladih osoba, ne samo s Labinšcine, nego i iz drugih krajeva Istre, a i preko Ucke.
Studiju je u ime izradivaca, zagrebackog Ekonerga, predstavio Vladimir Jelavic, koordinator njene izrade u kojoj je, kako je kazao, sudjelovalo 99 strucnjaka iz 16 razlicitih struka.
Istaknuo je osnovne znacajke ovog zahvata kojim HEP namjerava postojecu TE Plomin 1, snage 125 megavata, zamijeniti tzv. blokom C tocno cetiri puta vece snage, a koji bi, kao i sadašnja postrojenja, kao energent koristio uvozni ugljen.
Naglasio je da ce se ukupan utjecaj plominki na okoliš, prvenstveno na kvalitetu zraka, s novom elektranom smanjiti jer se gasi stara, problematicna jedinica. S ekonomskog aspekta napomenuo je da ce ovom investicijom, vrijednom 800 milijuna eura, lokalna zajednica imati višestruku korist, od prihoda u proracune samouprava do zadržavanja radnih mjesta koja bi se ugasila s jedinicom.
Rasprava je, uz niz pitanja i komentara, potrajala još naredna tri sata, a ukratko se može sumirati u nekoliko grupa. U jednoj su one diskusije u kojima se tražilo da nova termoelektrana bude od koristi za lokalnu zajednicu kroz razne infrastrukturne projekte, a što je izostalo, odnosno realizirano je manje od obecanog kad se prije desetak godina gradila dvojka.
Više je sudionika istaknulo da se protivi ugljenu kao energentu, bez obzira na novu tehnologiju koja se u studiji spominje kao "cista", a što su zeleni aktivisti komentirali plakatom "Cist ugljen je kao suha voda".
S druge strane je isticano da je ugljen najstabilniji izvor energije u svjetskim razmjerima te da se i u okruženju grade termoelektrane na nj.
Treca grupa pitanja i primjedbi bila je vezana uz neuskladenost ove investicije s važecim Prostornim planom Istarske županije koji u kompleksu plominskih elektrana dozvoljava maksimalnih 335 MW, uz obvezu da se za novu TE Plomin 3 koristi plin.
Jelavic je uporno izbjegavao komentirati taj plan ponavljajuci da HEP kao investitor ima potvrdu resornog ministarstva da može s ovakvim projektom u javnu raspravu i da se on temelji na Strategiji i Programu prostornog uredenja Hrvatske i Strategiji energetskog razvitka zemlje. Potonju je spominjao i kad je odgovarao onim diskutantima koji su pitali cemu termoelektrana u Istri kojoj dodatna struja nije potrebna.
Bilo je i puno strucnih pitanja o utjecaju pojedinih elemenata na okoliš, od sumpornog dioksida do teških metala, a dio sudionika u raspravi, koju je moderirao nacelnik Opcine Kršan Valdi Runko, podsjecao je na ukupne ekološke probleme Labinšcine s brojnim zagadivacima.