Ovogodišnja završna svečanost obilježavanja 94. godišnjice Labinske republike, štrajka rudara i proglašenja njihove samouprave, pod parolom "Kova je nasa!" održala se u općini Kršan, točnije u Plomin Luci. Skup je u ime domaćina pozdravio načelnik Kršana Valdi Runko, a prisustvovali su mu svi načelnici labinskih općina, vijećnici, zamjenica istarskog župana Giuseppina Rajko, zamjenica pazinskog gradonačelnika Mirjana Galant, predstavnici mnogobrojnih udruga, bivši rudari, te predstavnici gospodarskih subjekata i građani.
"Crveni grof" Giovanni Tonetti
Runko je u svom obraćanju istaknuo, kako je ponosan što se ove godine završna svečanost tog velikog i značajnog događaja održava upravo kod njih.
- Ovo područje je također dalo obol velikom štrajku rudara i nastanku Labinske republike, daleke 1921. godine. Rijetki znaju da iako ne povezani direktno s rudarenjem, jer smo mi kraj poljoprivrednika i težaka, kako je jednu od ključnih uloga u rudarskom štrajku odigrao Giovanni Tonetti, poznati plominski plemić, ljevičar i prijatelj rudara, sudionik Labinske republike, poznat i kao "Crveni grof", rekao je Runko.
Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika, osvrnuo se na kratku povijest Labinske republike, koja je kao takva ostavila neizbrisive tragove na Labinštini, a imala je i mnogo širi odjek.
- Taj splet događaja valja sagledavati i interpretirati u kontekstu tadašnjih prilika, osobito na prostoru apeninskoga poluotoka i srednje Europe. Višenacionalno, ali jedinstveno pružanje oružanog otpora nadirućem fašizmu utrlo je put antifašističkom opredjeljenju žitelja našeg kraja. S druge strane, sindikalna borba rudara, usmjerena na tradicionalno traženje radničkih prava, poboljšanje položaja te radnih i životnih uvjeta, sadržavala je i elemente samoodređenja i samoupravljanja, rekao je Demetlika.
Od Krapna 1785. do Tupljaka 1999.
- Labinska republika jedan je od povijesnih događaja zahvaljujući kojima se cijela Istra svrstala u klub civiliziranih europskih krajeva. Republika je imala sve elemente samoupravljanja i autonomije, s jasnom težnjom rudara da sami odlučuju o svojoj sudbini, s naglaskom ne jedno veliko ne, fašizmu, rekla je u svom obraćanju Giuseppina Rajko.
Antun Augustinović, rudar koji je posljednji izašao iz rudarskog okna Tupljak, koji je posljednji vidio i uvjerio se da je jama potopljena vodom, a on je osobno zatvorio njen šaht, te time, „poslao“ u povijest rudarenje ne Labinštini, koje je počelo u Krapnu 1785. a završilo u Tupljaku 1999.
- Rudarenje je završilo činom zatvaranja šahta u Tupljaku, ali se nikad ne smije zaboraviti na tisuće rudara koji su dali svoje živote, kopajući „crno zlato“, oni nam moraju biti u mislima i sjećanjima svakodnevno, rekao je u svom kratkom emocionalnom govoru Augustinović.
Na svečanosti u Plomin Luci, u kulturnom dijelu programa nastupili su članovi KUD Ivan Fonović Zlatela iz Kršana, učenici Osnovne škole Ivo Lola Ribar, područni odjel Vozilići, a svečanost je završila, nastupom Klape Labin, koja je otpjevala pjesmu Kovari, himnu rudarima i rudarenju. Za kraj su svi nazočni bili počašćeni pravim rudarskim ručkom - besplatnim fažolom. (Adriano ŠĆULAC)