Nova termoelektrana na ugljen Plomin 3 bi, prema rijecima strucnjaka, ispuštala cetiri puta manje sumporovog dioksida te znacajno manje dušikovih oksida i praha, ali daleko više ugljikovog dioksida. Lokalni utjecaj na okoliš bio bi povoljniji nego sada, ali globalno bi bilo upravo suprotno.
- Buduci da je novi blok Plomin C vece snage od Plomina 1, koji zamjenjuje, doci ce nakon puštanja u rad bloka C do povecanja emisije ugljikovog dioksida sa sadašnjih oko dva milijuna tona godišnje (blokovi 1 i 2) na oko cetiri milijuna tona godišnje (blokovi 2 i C). Za usporedbu, da bi zadovoljila uvjete iz Kyotskog sporazum emisija staklenickih plinova smjela bi u 2015. u Hrvatskoj iznositi oko 35 milijuna tona godišnje. U slucaju implementiranja u termoelektrani Plomin aktivnog sustava za smanjenje emisije ugljikovog dioksida, emisija ce se bitno smanjiti vjerojatno na iznos manji od milijun tona godišnje, doznajemo od energetskog strucnjaka Nike Malbaše, koautora Studije utjecaja na okoliš Plomin 3.
Taj problem, medutim, nije ni lokalni, ni regionalni nego globalni pa ce i rješenje morati biti pronadeno na globalnoj razini. Trenutno se održava medunarodna konferencija u Meksiku (Cancun) gdje ce se pokušati postici konsenzus o potrebnim aktivnostima. Republika Hrvatska je vec preuzela odredene obveze u vezi s tim, a u buducnosti te ce obveze jamacno biti i znatno vece i skuplje, veli Malbaša.
- Medutim, smanjenje emisije ugljikovog dioksida dogodit ce se ondje gdje to bude financijski optimalno. U tom smislu možda ce zahtjevi biti usmjereni i prema TE Plomin, a možda ce biti racionalnije smanjenje izvesti na nekom drugom izvoru emisije. U svakom slucaju, TE Plomin ce u svom projektu predvidjeti prostor i mogucnosti za implementiranje sustava za eliminaciju ugljikova dioksida iz dimnih plinova ili za spremanje nastalog dioksida u duboke naftne ili plinske bušotine, najavljuje Malbaša.
Sve termoelektrane u Hrvatskoj same ce brinuti o ugljikovom dioksidu nakon 2012. godine. Vlasnik termoelektrane morat ce kupiti sto posto emisijskih jedinica na dražbi. Ukoliko ne uspiju na medunarodnom tržištu, sve obaveze snosi investitor a ne država. Rijec je o glavnom staklenickom plinu odgovornom za potencijalnu opasnost od toplinskih promjena i pratecih štetnih efekata u buducnosti.
Na naše pitanje kakav ce utjecaj Plomin 3 imati na grijanje morske vode doznajemo da je u sadašnjem stanju TE Plomin (blokovi 1 i 2) uzimaju iz Plominskog zaljeva oko 12 kubicnih metara u sekundi morske vode za hladenje kondenzatora elektrane i za hladenje drugih komponenti. Ta se voda, zagrijana za oko osam stupnjeva Celzija vraca natrag u potok Boljuncicu i s njim u more. Tako nastalo toplinsko opterecenje Plominskog zaljeva u skladu je s uobicajenim zahtjevima zaštite okoliša, ali bi novi blok C, ako bi se ispuštanje realiziralo na istom mjestu, proizveo toplinsko opterecenje preko dopuštenih granica.
Zbog toga je odluceno da se ispust u more realizira u podrucju crpne stanice kao ispod površinski ispust s povecanom brzinom te tako uskladi novo stanje s kriterijima zaštite okoliša, pojašnjava Malbaša. (Jasna ORLIC)
VIŠE O OVOJ TEMI MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU OD CETVRTKA.