Mi i dalje cekamo ocitovanje resornog ministarstva, lapidarni je odgovor Josipa Zidarica, procelnika županijskog Odjela za održivi razvoj, tijela cija je nadležnost oglasiti javni uvid i raspravu o studiji utjecaja na okoliš izgradnje TE Plomin 3, što je sljedeci korak k realizaciji ovog kapitalnog energetskog objekta na podrucju opcine Kršan i grada Labina, gdje bi se javna rasprava i provela.
Ocitovanje na koje se Zidaric poziva zapravo je odgovor na pitanje koje se postavlja od pocetka HEP-ove najave izgradnje novog, 500 megavata snažnog elektranskog bloka s pogonom na ugljen: je li takav projekt uopce moguc s obzirom na to da važeci Prostorni plan Istarske županije predvida da sva tri planirana bloka u Plominu ne mogu imati vecu snagu od postojece - 335 MW, a nova "trojka" mora kao energent koristiti plin. K tome, dodaje Zidaric, izgradnja, a ni rasprava o novim termoelektranama na ugljen u Hrvatskoj nije, prema državnom Programu prostornog uredenja, moguca prije 2015. godine.
S druge strane HEP uporno istice da plominska "trojka" od 500 MW nije novogradnja, nego rekonstrukcija postojece, više od 40 godina stare "jedinice" snage 125 MW koja se mora ugasiti do 2015. godine, a pozivaju se i na zakljucak Vlade RH iz lanjskog travnja kojim je TE Plomin 3 dobio prioritet u izgradnji.
U svakom slucaju, za nastavak valja sacekati ocitovanje Ministarstva o opisanoj prostornoplanskoj neuskladenosti projekta TE Plomin 3, a Zidaric kaže da bi ono moglo stici iduceg tjedna.
U meduvremenu, kao što je poznato, županijski vijecnik i predsjednik Zelene stranke-zelene alternative Josip Anton Rupnik podnio je Županijskoj skupštini zahtjev o raspisivanju referenduma o energentu buduceg plominskog bloka predlažuci da moguci odgovori budu "inozemni ugljen" ili "plin". Zahtjev je potpisalo 17 vijecnika, što je više od zakonom propisane jedne trecine, pa procedura o raspisivanju lokalnog referenduma može biti pokrenuta.
Vjerojatno nije sporno je li tema referenduma iz županijske nadležnosti, jer se tice prostornog uredenja i zaštite okoliša, ali pitanje je ima li takav referendum uopce smisla. Naime, odgovor na spomenutu dilemu ugljen-plin vec je dan u odredbama županijskog Prostornog plana. Ili, paradoksalno, zeleni ovom inicijativom otvaraju mogucnost da se ospore te odredbe, koje imperativno odreduju plin kao energent, na nacin da gradani možda izglasaju - ugljen!?
U Istri ne postoje relevantna istraživanja javnog mišljenja o TE Plomin 3, pa se ni ne zna koliko zapravo ta tema zanima gradane i da li bi uopce na referendum izašla potrebna polovica svih biraca. Stoga nece biti iznenadenje ako zahtjev za referendum ostane tek još jedno umirivanje onog glasnog dijela lokalne javnosti koji se protivi još jednoj plominskoj termoelektrani na ugljen, koja je, k tome, istarskim energetskim potrebama - nepotrebna.
Jer, ne treba zaboraviti da je Istarska županija u nedavno objavljenoj brošuri o postizanju pune zaposlenosti na Poluotoku do 2015. kao važnu investiciju navela upravo izgradnju TE Plomin 3 od 500 MW i na ugljen, navodeci da je za nju lokacijska dozvola moguca vec u ovoj godini!
Utisak je da je u onim visokim politickim sferama, u kojima se ovih dana istarski župan i hrvatska premijerka srdacno druže i supotpisuju razvojne projekte, i za TE Plomin 3 sve zapravo dogovoreno, a ovi igrokazi oko studije i referenduma dobrodošli su, kako je primijetio jedan pragmaticni politicar, za trgovanje, tj. da HEP lokalnoj samoupravi plati što veci danak za tu investiciju. (Goran PRODAN)