Istarski pljočkarski savez je uz pomoć Etnografskog muzeja Istre iz Pazina od Ministarstva kulture zatražio upis pljočkanja u popis nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. Prema našima saznanjima, proces višestruke provjere je uspješno dovršen i očekujemo konačno rješenje, odnosno formalnu potvrdu upisa, istaknuo je Milivoj Pacenti iz IPS-a na okruglom stolu održanom u petak navečer u Hotelu Fontana u Buzetu sklopu 1. međunarodnog festivala pljočkanja koji je tijekom vikenda, pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, okupio pedesetak pljočkara iz šest zemalja - Italije, Španjolske, Portugala, BiH, Slovenije i Hrvatske.
Izvorno pastirska igra
Klubovi udruženi u IPS, među kojim je i PK Marčenegla, naglasio je Pacenti, već dugi niz godina skrbe o pljočkanju kroz djelovanje u dva pravca. Jedan je promocija i razvoj pljočkarskog sporta u čemu je od HOO-a dobio podršku i pomoć u realizaciji konačnog cilja da pljočkanje bude uvršteno u nomenklaturu sportova i drugi od kojeg je sve krenulo, zaštita je pljočkanja kao tradicijske igre.
- Učlanjenjem IPS-a u AEJeST, europsku asocijaciju tradicionalnih igara i sportova koja djeluje pod pokroviteljstvom UNESCO-a, kao i otvaranje procesa priznavanja pljočkanja sportom, bili su itekako jak razlog da se odlučimo za održavanje 1. međunarodnog festivala pljočkanja. Buzet je kao Europski grad sporta prepoznao važnost manifestacije i podržao inicijativu, a okrugli stol prilika je da se predstavi način igranja ove tradicijske igre koju u Italiji i Francuskoj nazivaju palet ili piastrelle, u Španjolskoj la tanguila ili el tejo, u Portugalu la malha, a u Sloveniji škuljanje, naglasio je Pacenti.
- Pljočkanje je stara pučka igra. Izvorno je to pastirska igra kojom su pastiri, uglavnom djeca, kratili vrijeme čuvajući stoku. Ime je dobila po glavnom rekvizitu - pljočki, plosnatom kamenu veličine dlana. Pljočkalo se na neoznačenom, neograđenom prostoru na polju, kampanji ili na putovima, istaknula je Mirjana Margetić iz Etnografskog muzeja Istre. Tradicijske igre u Istri relativno su slabo zastupljene u literaturi što se može tumačiti manjkom interesa istraživača za to područje. Stoga je jedna od misija Etnografskog muzeja Istre stručno djelovanje usmjeriti k istraživanju nematerijalne kulture Istre.
Značaj pljočkanja kao elementa identiteta prepoznali su i članovi Organizacijskog odbora za zavičajnu nastavu u Istarskoj županiji te je odlučeno da tema u predškolskim ustanovama ove godine bude upravo ova igra, poručila je Margetić.
Međunarodni skup
Okruglom stolu prisustvovali su predstavnik Hrvatskog olimpijskog odbora Neven Šavor, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević, predsjednik F.E.N.T.-a iz Val d'Aoste Guido Theodul, potpredsjednik AEJeST-a Carlos de la Villa Porrasa, predsjednik FIGeST-a i član talijanskog Olimpijskog komiteta Dino Berti, predsjednik asocijacije antiknih igara iz Verone Paolo Avigo te predsjednik IPS-a Armando Fabijančić. Predstavnici zemalja sudionika predstavili su svoje načine pljočkanja uz poruku da su tradicijske igre dio kulturne baštine i stoga ih treba očuvati. Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić izrazio je zadovoljstvo što je u Buzetu održan najveći međunarodni skup u regiji posvećen upravo ovoj tradicijskoj igri. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)