Plivanje, jahanje, hip-hop i jazz-dance aktivnosti su koje će se uskoro u okviru nastave, u suradnji sa sportskim klubovima, ponuditi školarcima u Mađarskoj i Grčkoj. I ostale europske države ozbiljno razmišljaju o promjenama u nastavi tjelesnog odgoja u školama, jer manjak tjelesne aktivnosti dovodi do prekomjerne težine djece i mladih te niza drugih zdravstvenih problema.
Svaka treća europska država, prema izvješću Euridicea, već provodi reforme ili ozbiljno razmatra promjene u nastavi i satnici tjelesnog odgoja u školi. Mađarska, primjerice, mijenja kurikulum tjelesnog odgoja, edukaciju nastavnika tjelesnog odgoja i školsku sportsku opremu, dok Finska planira povećati broj sati tjelesnog odgoja tjedno i uvesti specijalizaciju nastavnika. Austrija će promovirati fitness u svim vrstama škola, a poradit će na fizičkom i psihičkom stanju djece i jačanju sportske infrastrukture. U Grčkoj će se tjedna satnica tjelesnog odgoja u školama udvostručiti u prva četiri razreda osnovne škole, a škole se pozivaju da u nastavu uključe module s novim oblicima plesnog izražavanja, poput hip-hopa i jazza.
U Hrvatskoj se pojačane sportske aktivnosti učenicima plasiraju kroz zdravstveni odgoj, no zasad su u okviru pilot projekta poligoni za svakodnevno vježbanje osigurani za samo desetak škola u državi. U 50-tak škola od jeseni bi trebao ući judo, sport kojega ministar obrazovanja Željko Jovanović smatra posebno vrijednim u suzbijanju vršnjačkog nasilja.
Postojeća satnica tjelesnog odgoja od tri sata tjedno u osnovnoj i dva sata tjedno u srednjoj školi preskromna je, tvrde kineziolozi.
U zastupljenosti tjelesnog odgoja u nastavi u osnovnoj školi sa 72 sata godišnje danas smo u europskom prosjeku, dok u srednjoj školi, sa 53 sata tjelesnog, padamo na samo dno ljestvice. Sportu se najviše pažnje pridaje u Francuskoj, gdje do kraja srednje škole djeca imaju 108 sati tjelesnog godišnje, a najmanje u Irskoj. (Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ)