Nakon poduže stanke sastao se Radni tim za uređenje Pazinčice, a na dnevnom se redu našao Plan upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice. Članovi tima sada će proučiti dostavljene im materijale, da bi se dogovorile daljnje aktivnosti. Dakle, da se vidi što je osim Nature 2000 obuhvaćeno Prostornim planom uređenja Grada Pazina, s time da treba ispitati dokle se došlo s Izmjenama i dopunama PPU-a Istarske županije. Radenko Sloković iz TZ Središnje Istre smatra kako se Planom upravljanja zaštićenog područja Pazinčice neće bitno utjecati na probleme plavljenja područja i rješavanje začepljivanja Pazinske jame, što je preduvjet za bilo kakve aktivnosti i ponudu turističkih sadržaja ovog područja.
Propuštena godina
Radni tim za uređenje Pazinčice osnovan je kako bi se raspravio, lanjskog studenoga predstavljen projekt Hrvatskih voda Uređenje korita vodotoka Pazinčice uzvodno od mosta Rijavac i sintetizirali rezultati javne rasprave o projektu. U međuvremenu je Građanska inicijativa Naš Potok peticijom koju su potpisale gotovo dvije tisuće građana stopirala projekt Hrvatskih voda, te predložila da se rasprave mjere zaštite i razvoja potencijala prirodnog resursa Pazinčice od željezničkog mosta do ponora uključujući i Pazinsku jamu.
Uskoro će se navršiti godina dana od predstavljanja projekta uređenja korita vodotoka Pazinčice uzvodno od mosta Rijavac, a da se ništa konkretno nije dogovorilo, niti na terenu poduzelo.
- Pitanje realizacije je pitanje varijante koju Grad Pazin treba prihvatiti kroz prostorni plan, kaže Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda. Stoga Hrvatske vode neće ništa forsirati na svoju ruku. Planovi se rade, a realizacija ide prema zahtjevima sredinama u kojima se trebaju realizirati. Mi uvijek idemo tamo gdje sredina stoji iza projekta - da ga želi i podržava. Gdje to ne žele, mi tamo ne idemo, decidiran je Plišić.
Neće se forsirati
Da bi Hrvatska došla do potpune obrane od poplava, dakle da svi budu sigurni, Hrvatskim vodama treba oko devet milijardi kuna. S tim novcem, napominje Plišić, današnjim tempom, prema dokumentima koje je potpisao Hrvatski Sabor, to bi se moglo ostvariti do 2038. godine.
- Za neku kratkoročnu varijantu do 2023. potrebno je oko četiri milijarde kuna, a do 2020., što je proračunsko razdoblje Europske unije 2014. - 2020., treba oko 3,5 milijardi kuna. Imamo projekte, imamo 500 milijuna kuna za radove na obrani od poplava koje izvodimo. Radimo na tomu da osiguramo tih devet milijardi. Imamo 150 milijuna eura, više od milijarde kuna iz strukturnih fondova EU, novi kredit od 40 milijuna eura koji nam je odobrila Vlada RH od CEB-a i 200 milijuna kuna godišnje vlastitih sredstva.
Time smo zaokružili te 3,5 milijarde do 2020. godine. Sada radimo na projektima. U Istri su to lokalni vodotoci u Umagu i Puli. gdje su najveći projekti vezani uz Pragrande i Dolinku. Radi se na projektima akumulacija za sprečavanje od poplava i navodnjavanje u Istri, ali i na drugim manjim zahvatima.
Imamo mnogo projekata, ali idemo tamo gdje postoji interes lokalne sredine. Sada je u Istri akcent na gradnji kanalizacije, jer je vodoopskrba uglavnom riješena, zaključuje Plišić. (Mirjan RIMANIĆ)