"Najesen je moguća plinska kriza velikih razmjera", poručio je u srijedu navečer preko svog Facebook profila ruski premijer Dmitrij Medvedev.
"Ukrajina ne plaća plin, njezin je dug golem. Oni pune plin u podzemne spremnike. Najesen će izbiti plinska kriza velikih razmjera", napisao je Medvedev.
Rusija je isporuku plina Ukrajini obustavila 16. lipnja nakon neuspjeha zadnjih pregovora, koji bi, ponovno kao u zimi 2006. i opet 2009. godine, i ove zime Europu mogli držati na hladnom. Ona puni svoja plinska skladišta, Ukrajina u svojima također ima oko 12 milijardi kubika plina, no sve je to dostatno do jeseni, odnosno malo ili ništa u odnosu na ono što zimi svi skupa trebamo.
Trećinu svojih potreba Europa namiruje plinom iz Europe, ukupno 150 milijardi kubičnih metara godišnje, naspram kojih se sve ono u ukrajinskim i drugim europskim skladištima čini daleko od dovoljnog.
Hrvatska u svom jedinom plinskom skladištu Okoli, u koje je utiskivanje plina počelo u travnju, trenutačno ima oko 320 milijuna kubičnih metara plina, ili gotovo 60 posto od ukupnih količina koji to skladište može primiti.
Do ogrjevne sezone skladište će biti puno, a samo je po sebi dovoljno za tromjesečnu opskrbu. Upućeni, međutim, dvoje da si itko, pa tako i Rusija, može na početku zime dopustiti tromjesečnu plinsku krizu, koja nikome nije u interesu, stoga ni Hrvatska, smatraju, ne bi trebala biti previše zabrinuta.
Godišnje trebamo oko 2,7 milijardi kubika plina, pri čemu oko 40 posto tih količina uvozimo iz Rusije. Plinom iz Jadrana mogli bi namirivati i daleko više svojih potreba, no taj plin Ina još uvijek mora dijeliti s Talijanima koji su u bušotine ulagali. Upravo nam je talijanski partner ENI dio hrvatskog plina ustupio za zadnje plinske krize 2009. godine, koja je kod nas "službeno" bila počela 6. siječnja, i trajala je desetak dana. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.