Plenković: Politička stabilnost i pozitivni trendovi nameću obvezu provedbe reformi

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju priliku, a nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi, istaknuo je u četvrtak premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade o prijedlogu proračuna za 2017. godinu.

"Ovaj prijedlog proračuna temeljen je na očekivanju makroekonomskih pokazatelja, uz naglasak na očuvanje fiskalne održivosti te poboljšanje životnog standarda naših građana", kazao je premijer.

Istaknuo je da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj putanji, a to se pokazalo i u rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,9 posto na godišnjoj razini te u rastu izvoza i stope zaposlenosti.

"U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako u u 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma", rekao je Plenković.

No, napomenuo je i da su, usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, još uvijek prisutne određene gospodarske ranjivosti. Podsjetio je da se od siječnja 2014. Hrvatska nalazi u Proceduri prekomjernog manjka (EDP) zbog  kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7 posto BDP-a u 2016.

Naveo je da je Vlada temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto. Ujedno, kazao je, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.

"Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju nam priliku, a nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi. U tome smislu u razdoblju od 2017-2019. ekonomska politika Vlade i proračun koji je pred nama bit će adresiran na smanjenje strukturnih nedostataka u gospodarstvu te dodatno jačanje pozitivnih gospodarskih kretanja", poručio je Plenković.

Prijedlogom državnog proračuna za 2017. godinu, predviđaju se proračunski prihodi na razini 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

Porezni prihodi u 2017. godini projicirani su u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna. Prihodi od pomoći, poglavito od sredstava Europske unije, planiraju se na razini 11,2 milijarde kuna, a od imovine na 2,7 milijardi kuna.

U odnosu na ovu godinu, ukupni prihodi u 2017. trebali bi biti viši za 4,5 posto, pri čemu su porezni prihodi planirani na 2,6 posto višoj razini, dok se primjerice za prihode od pomoći očekuje rast viši od 30 posto.

Rashodi rastu 5,5 posto

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su, pak, u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Najveći udio u ukupnim rashodima imaju naknade građanima i kućanstvima, koje se u 2017. predlažu u iznosu od 46,1 milijarde kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto i slijedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna.

Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. godini planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.

Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 milijuna na 11 milijardi kuna.

Prijedlogom proračuna predviđeno je i 1,3 milijarde kuna za podmirenje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvarivali tijekom ove i onih koje će ostvarivati 2017., uslijed porezne reforme.

Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu.

Deficit 1,9 posto BDP-a

Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi u 2017. trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. To bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto.

U planu financiranja proračuna navodi se da Hrvatska slijedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova.

Kako bi se 'pokrio' deficit te podmirile obveze koje dolaze na naplatu, u Vladi slijedeće godine planiraju izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijardi kuna, zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna, a od privatizacije se očekuje prihod od 1,4 milijardi kuna. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter