Nakon dvadesetogodišnjih uzaludnih nastojanja štediša Ljubljanske banke da dodu do svog novca, na mukama su sada i njihovi nasljednici. Od svojih roditelja, teta ili brace naslijedili su svu imovinu, pa tako i dva desetljeca staru štednu knjižicu u Ljubljanskoj banci, do novca ne mogu i pitanje je kad ce raspolagati njime, ali to hrvatsku državu ne prijeci da im na tu štednju naplati porez na nasljedstvo od pet posto.
Da apsurd bude veci, Ministarstvo financija obracunava porez na osnovi podataka o štednji i pripadajucoj kamati koji ima dostavlja Ljubljanska banka, koja tu istu štednju ne želi isplatiti. Pritom banka obracunava manju kamatu no što je bila ugovorena, pa je ironija u tome da na taj nacin smanjuje osnovicu na koju se placa porez.
Dvoje nasljednika s kojima smo razgovarali, ali koji žele ostati anonimni, isticu da su bili u šoku kad im je država razrezala porez na štednju u Ljubljanskoj banci iako je pitanje hoce li i oni za svog života doci u priliku podici taj novac.
- Naslijedio sam od brata polovicu stana, štednu knjižicu u Privrednoj banci Zagreb na oko pet tisuca kuna i oko 20 tisuca eura štednje u Ljubljanskoj banci. Racunao sam da cu platiti porez na nasljedstvo, ali ostao sam u šoku kad sam shvatio da moram platiti i gotovo osam tisuca kuna poreza na štednju u Ljubljanskoj banci, koju možda nikada necu vidjeti pa ce za koju godinu i moji nasljednici ponovno placati isti porez na štednju koju ce i oni cekati, kaže nam 70-godišnji Karlovcanin.
Nakon što je u Poreznoj upravi pokušao objasniti da do novca koji je naslijedio ne može doci, doznao je da "u rukama ima vrijednosni papir i da porez mora platiti, pa se onda može i žaliti". S mirovinom od dvije i pol tisuce kuna porez ne bi mogao platiti, ali kaže da je na porez otišlo sve što je naslijedio u PBZ-u te da su ostatak dala djeca.
Naša druga sugovornica nije se mogla nadati pomoci djece, a nasljedstvo je morala prihvatiti jer živi u stanu koji je naslijedila od majke, a s njim je u paketu išla i štednja u Ljubljanskoj banci od nekadašnjih 45 tisuca njemackih maraka koje je njezina majka uštedjela u tadašnjoj jugoslavenskoj valuti. Oboje isticu da su svjesni da je sve po zakonu, ali ne mogu vjerovati da "Slovenija 20 godina raspolaže njihovim novcem, da vlasti u Hrvatskoj nisu ucinile ništa da se to promijeni, ali su brzi i efikasni kad naplacuju porez na nešto što ce oni možda jednoga dana dobiti".
Odvjetnik Milivoj Žugic, koji zastupa dio štediša Ljubljanske banke, kaže da je takvih slucajeva sve više jer ljudi koji 20 godina cekaju svoju štednju u toj slovenskoj banci polako umiru i štednja prelazi na njihove nasljednike.
- Zakon je tu jasan i porez na nasljedstvo se mora obracunati, ali se on u ovom slucaju naplacuje na teško naplativa potraživanja, kaže Žugic. Žugic je skeptican oko mogucnosti da Ministarstvo nekom uredbom ili mišljenjem ministra riješi situaciju na nacin da se taj porez naplati kad ljudi i dobiju svoj novac.
Na naš upit koliko je Porezna uprava donijela rješenja o naplati poreza
nasljednicima štediša Ljubljanske banke, iz Ministarstva financija nisu
odgovorili. Tako je nepoznato i koliko je država na taj nacin ubrala
novca, kao i to kakva je suradnja s Ljubljanskom bankom, koja dostavlja
izracun štednje i kamate, odnosno osnovice na koju ce se porez
naplatiti. Takoder je nepoznato i planira li Vlada kakve nove korake da
bi štediše konacno dobile svoj novac. Prema podacima Hrvatske narodne
banke, 130 tisuca štediša potražuje još 160 milijuna eura, na što se
moraju dodati pripadajuce kamate.