Ogroman broj neriješenih sudskih predmeta, problemi u izvršenju pravomoćnih odluka kao i neuspješna naplata izrečenih prekršajnih (novčanih) kazni, glavni su temelji za donošenje novog Prekršajnog zakona o čijim izmjenama i dopunama raspravljaju saborski klubovi.
Povod zakonskim izmjenama, između ostalog, su i manjkavost i neučinkovitost aktualnog zakona koji, pokazalo se, nije doprinio postizanju učinkovitosti i rasterećenja Visokog prekršajnog suda.
Broj neriješenih predmeta i dalje vrtoglavo raste, pa je primjerice Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske na kraju 2011. godine imao ukupno 58.118 neriješenih predmeta, dok na godišnjoj razini broj na sudovima raste za 10 do 12 tisuća predmeta.
Porazan je podatak da se uspije naplatiti jedva 12 posto novčanih kazni, odnosno da njih 88 posto ostaje nenaplaćeno.
Tako je, primjerice, 2009. godine Poreznoj upravi podneseno 233.000 zahtjeva na ukupan iznos od oko 200 milijuna kuna, a naplaćeno je bilo svega 47 milijuna.
Takav negativan trend prisutan je i danas. Sve su to činjenice koje potvrđuju da sustav definitivno ne funkcionira i da je hitna njegova izmjena.
Ne bi li se osuđene osobe motiviralo na dobrovoljno plaćanje kazni, uvodi se svojevrsni popust onima koji novčanu kaznu plate u roku. Naime, okrivljenike se stimulira na dobrovoljno plaćanje kazne, smanjenjem za 50 posto ako se kazna plati na licu mjesta ili na 75 posto ako se plati u roku određenom u kazni.
Nenaplaćena novčana kazne naplatit će se prisilno, a ako ne uspije ni takva naplata, zamijenit će se za rad za opće dobro i iznimno zatvorskom kaznom. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU