Proljeće je idealno vrijeme za čišćenje organizma iznutra, ali i za čišćenje prostora izvana. Nakon brojnih tmurnih dana, prve zrake proljetnoga sunca, otkrit će sve dosad skrivene mane stana ili kuće - nakupljenu prašinu, paučinu u kutu te zidove koji više i nisu tako besprijekorno bijeli.
Ako je i kod vas tako - vrijeme je da uzmete krpe u ruke i krenete u generalno proljetno čišćenje stana. Kako bismo vam u tome barem malo pomogli, porazgovarali smo s profesionalcima kojima je čišćenje posao i upitali ih kako da ova, mnogima mrska aktivnost, prođe što lakše, brže, bezbolnije i efikasnije.
- Generalno čišćenje ne znači samo pobrisati ono što se vidi već i ono što ne vidimo, odnosno znači i izmicanje svih stvari te čišćenje i iza kuhinjskih elemenata, frižidera, ormara, što ljudi inače pri svakodnevnom čišćenju ne rade. Isto tako treba odlediti škrinju, očistiti frižider, pobacati stvari kojima je možda istekao rok, očisti i promijeniti filter na napi, savjetuje Leni Špada iz servisa za čišćenje "Istarska veza".
Kako pojašnjava, poanta generalnog čišćenja je da se nakon njega kuća lakše održava, pa bi bilo idealno generalku raditi dva puta godišnje - na proljeće i jesen. Dobro je, veli, prije čišćenja napraviti dobar plan - odakle krenuti, što sve počistiti i imati dobar pribor za čišćenje.
- Meni moje krpe (koje su profesionalne i ne mogu se kupiti u svakome marketu, op.a.) zlata vrijede - to su krpe iza kojih ne ostaju ni crte, ni "mucice", samo jednostavno čista i blistava površina, veli Leni.
Na pitanje što bi preporučila onima koji se sami "bacaju" na generalku, "profesionalka" Leni savjetuje da čišćenje uvijek treba započeti od gornjih površina, no tek nakon što kuću raskrčimo od nepotrebnih stvari pa ih pospremimo, bacimo ili doniramo. Zatim treba uzeti škale te počistiti sve gornje površine elemenata od nakupljene nečistoće, a zidove od paučina.
To se, preporučuje, ne radi različitim peruškama za prašinu koje samo fora izgledaju, već takozvanim "magičnim krpama" (krpice od mikrofibre koje na sebe vežu prašinu) i nekim od antistatičkih sprejeva kako se prašina ne bi samo raspršila uokolo. Zatim, nastavlja, treba skinuti i oprati zavjese, počistiti bonagracije, a onda i oprati prozore i to iznutra i izvana. Za to je najbolje, veli, topla (!) voda s mrvicom amonijaka ili octa. Zatim se treba "baciti" na brisanje prašine na policama, regalima s tim da se tada prebrisati trebaju i svi ukrasi koji se tamo nalaze, a ne smiju se zaboraviti ni slike, okviri, ogledala, lusteri.
Nakon toga posvetiti se treba podovima - najprije ih usisati pa prebrisati mokrom krpom s nekim od sredstva koja su namijenjena toj vrsti poda (pločice, laminat) dok drvene podove valja i "nahraniti" sredstvom za takve površine, veli Leni, uz preporuku da se striktno treba pridržavati uputa proizvođača sredstva za čišćenje kako se podne površine ne bi oštetile. Zatim se valja baciti na čišćenje kuhinje, svih kuhinjskih elemenata i aparata, pa na kraju (ako vam je još ostalo snage) dolazi i kupaonica.
Leni savjetuje da se sanitarije peru na način da se najprije smoče hladnom vodom, zatim se na njih stavlja sredstvo za čišćenje koje treba djelovati neko vrijeme, a nakon ribanja kamenca i nečistoća sve se ispire, ovaj put, toplom vodom. (B. PETROVIĆ; snimio M. ANGELINI)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.