Radnici Diokija nedavno su, nakon što pola godine nisu dobili placu, primili po 200 kuna, ali ne u domacoj valuti, nego u Konzumovom bonu. Iz te su kompanije objasnili da su na taj nacin, koristeci se kompenzacijom, platili Diokiju isporucenu plastiku.
Nije to prvi put da radnici u Hrvatskoj dobiju dio place u vrijednosnom bonu nekog trgovackog društva. Ta praksa bila je uobicajena devedesetih, neki su radnici cijelu placu dobivali u bonovima svog poslodavca, a ponovno je ucestala u zadnje dvije godine, s jacanjem nelikvidnosti.
Tako veliki broj radnika zadnjih godina božicnicu, uskrsnicu, dar za djecu ili regres dobiva u bonu nekog trgovackog poduzeca. Konzum tu možda prednjaci, ali nije izuzetak.
Trgovacki lanci tako se rješavaju duga prema svojim poslovnim partnerima, a uz to im podjela bonova povecava promet jer su radnici dio place ili božicnicu prisiljeni potrošiti baš kod njih, ako i nisu planirali kupnju. Nije zato rijetkost da taj bon pokušavaju uz popust zamijeniti za kune jer je to jedino sredstvo kojim se barem zasad, pa i u Konzumu, mogu platiti režije.
Na naš upit kako zakon gleda na takvu praksu, iz Hrvatske narodne banke porucuju da je "zakonsko sredstvo placanja u Republici Hrvatskoj kuna".
Uz to upozoravaju da Zakon o ceku jasno kaže da je "zabranjeno pravnim i fizickim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava, bonova i slicno, koje služe kao sredstvo placanja proizvoda i usluga te za isplatu placa i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, cije izdavanje i uporaba nije utvrdena zakonom i drugim propisima na temelju zakona".
To znaci da zakon zabranjuje da se bonovi koriste kao sredstvo za isplatu placa, božicnica, regresa, uskrsnica, darova za djecu… U HNB-u napominju da tumacenje Zakona o ceku i sankcioniranje njegovog kršenja nije u njihovoj nadležnosti nego u nadležnosti Ministarstva financija.
Medutim, iz te institucije nismo dobili odgovor na pitanje smatraju li takvu praksu nezakonitom i, ako da, jesu li je i kako pokušali zaustaviti te koga su sve uhvatili u prekršaju da izdaje i koristi bonove kao sredstvo za placanje, pogotovu za isplatu placa.
Kazna do 200 tisuca kuna
Iz HNB-a napominju da je isti zakon propisao i novcane kazne za pravne i fizicke osobe za kršenje ove odredbe. U zakonu, koji je donesen 1994. godine, piše da ce se novcanom kaznom od 20 do 200 tisuca kuna za taj prekršaj kazniti tvrtka koja izdaje, ali i koristi bonove kao sredstvo za isplatu placa ili drugih materijalnih prava.
Uz to, odgovorna osoba u poduzecu koje izdaje ili koristi bonove mogla bi dobiti kaznu od dvije do 20 tisuca kuna.