Prema novom Zakonu o HRT-u, koji je otišao iz Vlade u Sabor na prvo citanje, televizijska pretplata iznosit ce najviše 1,5 posto prosjecne mjesecne place u Hrvatskoj, što bi sada iznosilo oko 80 kuna, no zakonom nije definiran i njen najniži moguci iznos. Kaže se samo da ce je, jednom godišnje, odredivati buduci nadzorni odbor HRT-a.
Sigurno je, medutim, jedno - RTV pristojbu ubuduce ce placati svi oni koji placaju racune za struju, cime bi HRT trebao dobiti novih 600 tisuca pretplatnika! Naime, sada ih broji 1,5 milijuna, dok HEP ima 2,1 milijun potrošaca u kategoriji kucanstva. Problem je, medutim, u tome što za HEP kategorija kucanstava ne podrazumijeva samo nastanjene stanove i kuce, vec i velik broj stubišta, garaža, malih pomocnih objekata i slicno, za koje se placa struja.
U Ministarstvu kulture, koje je pisalo Zakon o HRT-u, kažu da ce s vremenom pojedinosti biti razradene, no u Sabor je otišao zakon u kojem stoji da ce ubuduce pretplatu za televiziju i radio placati svaka pravna ili fizicka osoba koja placa elektricnu energiju.
Onima koji negdje imaju brojilo, no ne i televizor, preostat ce samo solucija da, kad od HRT-a dobiju obavijest o placanju pretplate, odu kod javnog bilježnika i potpišu izjavu da u tom objektu nemaju TV prijamnik.
Uzme li se hipotetski u obzir cinjenica da medu sadašnjim 2,1 milijunom HEP-ovih kucanstava ima 500 tisuca objekata bez televizora, njihovi ce vlasnici kod javnih bilježnika morati ostaviti 23,45 milijuna kuna jer ovjera ovakve izjave košta 46,9 kuna po primjerku.
Iznos PDV-a od tako prikupljene cifrice otici ce, pritom, i u državnu blagajnu. Dobije li HRT, dakle, oko 500 tisuca javnobilježnickih potvrda o neposjedovanju televizora, ostat ce mu novih oko 100 tisuca pravih kucanstava, na kojima bi trebao zaradivati, prema sadašnjoj racunici, dodatnih osam milijuna kuna mjesecno, odnosno 96 milijuna kuna godišnje.
Pravnici tvrde da onaj koji nešto od kupca naplacuje mora dokazati trošak, a ne da trošak pretpostavlja pa kupac onda dokazuje da on kupac zapravo - nije. Kako istice Marko Baretic s Pravnog fakulteta u Zagrebu, to da pravni ili fizicki subjekt dokazuje da nema neceg što mu se želi naplatiti u najmanju je ruku pravno neuobicajeno i nespretno.
Osim toga, kažu pravnici, upitna je i odredba zakona koja kaže da ce HEP biti dužan HRT-u redovito dostavljati podatke o svojim korisnicima buduci da to zadire u sferu zaštite tajnosti osobnih podataka.