Gradani Hrvatske koji su kreditom kupili nekretninu spadaju medu one koji placaju bankama najniže kamate od svih gradana istocne Europe. Pokazuje to istraživanje srpskog portala Kamatica.com koje je prenio Business.hr. U 2009. prosjecne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj iznose 6,1 posto godišnje, koliko i u Rumunjskoj, a manje od tog iznosa u istocnoj Europi je zabilježeno samo u Estoniji, 4,4 posto. Vece kamata su u Madarskoj (6,3) i Sloveniji (6,8), a najviše u Latviji, cak 11 posto.
Zanimljivo je da banke naplacuju gradanima Hrvatske niže kamate nego stanovnicima Slovenije iako je njihova zemlja clanica Europske unije i Europske monetarne unije. Bitna razlika izmedu bankarskih sustava tih dviju zemalja je i taj što je u Sloveniji vecina banaka u posrednom vlasništvu države, a u Hrvatskoj taj postotak iznosi svega 4,5 te je više od 90 posto bankarskog sustava prodano inozemnim bankama. Iz toga se može zakljuciti da državne banke ne mogu nabaviti toliko jeftinog novca za plasman gradanima poput multinacionalnih bankarskih grupacija koje upravljaju aktivama koje su i do 10-ak puta vece od aktive svih banaka koje posluju u Hrvatskoj i Sloveniji.
Iako sada slovenski gradani prolaze lošije od hrvatskih ako promatramo samo visinu kamata, oni su dugorocno na dobitku jer ne placaju kredit koji je vezan za inozemnu valutu. Vecina gradana Hrvatske placa kredite s valutnom klauzulom cija je otplata vezana za kretanje eura ili švicarskog franka. To u nestabilnim vremenima i s mogucom popuštanjem monetarne politike može dovesti do devalvacije nacionalne valute i naglog poskupljenja kredita.
To su na svojoj koži osjetili gradani Poljske cija je valuta u godinu dana devalvirala za 22,6 posto, ona Madarske 12,4 posto, a Ceške 6,2 posto. Kao i u Hrvatskoj, velika vecina gradana tih zemalja prima placu u nacionalnoj valuti, a placa kredite vezane za euro ili franak.