Koji energenti u Hrvatskoj i koliko poskupljuju gradanima je vec teško pratiti - prirodni plin, na koji se grije i kuha oko 600 tisuca kucanstava u Hrvatskoj, poskupio je pocetkom godine 15 posto, odnosno 35 posto unatrag dvije godine, elektricna energija poskupjet ce 13, a grijanje na toplane za 15 do 20 posto - sve, ocekuje se, pocetkom srpnja, kad su gradani na godišnjem odmoru te se i poskupljenje manje primijeti, odnosno lakše podnese.
Do ulaska Hrvatske u EU energenti ce nam, najavljuje se neprestano, dodatno poskupljivati jer, kako nas se uvjerava, još uvijek placamo njihovu socijalnu cijenu. Mišljenja strucnjaka o tome su razlicita, jer dok dio njih smatra da je cijena energenata u Hrvatskoj preniska, ostatak misli da placamo dovoljno, no sve što ode u džep HEP-a ili Ine "krpa" njihove gubitke i štetu nastalu dugogodišnjim lošim vodenjem tih poduzeca.
Cijena struje trebala bi rasti i više nego što se sada predvida, no ne ove godine - mišljenje je sindikalista unutar HEP-a, koji govore u ime 14.000 zaposlenih u tom poduzecu.
- Poslovanje HEP-a trenutacno je vrlo dobro, godina nam je hidrološki bila povoljna, no pogoni su nam opcenito neodržavani i podinvestirani, kaže Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, jednog od HEP-ovih sindikata.
Na pitanje koliko ljudi, od ukupno 14 tisuca zaposlenih u HEP-u, radi u administraciji, Geto ne zna tocan odgovor, no istice da je unatrag pet godina rukovodeci kadar u HEP-u, na svim razinama, povecan za 50 posto, dok se broj radnika smanjio za pet posto.
- Mi smo šesta zemlja u Europi po proizvodnji plina po glavi stanovnika, osmi proizvodaci nafte i jedanaesti proizvodaci struje iz hidroleketrana po glavi, što znaci da nismo tako siromašni energijom, odnosno ima razloga zbog kojih nam je proizvodna cijena struje niska, no uporno se hoce izjednaciti s europskima, istice, pak, Nenad Kurtovic, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošaca.
Imamo, kaže, dosta vlastite proizvodnje elektricne energije, i nema smisla govoriti o potrebi izjednacavanja hrvatske cijene s europskima, kad se i strukture tih cijena bitno razlikuju. Još kad bi se sanirali i veliki gubici struje na distributivnoj i prijenosnoj mreži, poskupljenje bi trebalo biti i manje, zakljucuje.