Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u rujnu ove godine prosjecno su niže 0,2 posto no što su bile u kolovozu. No, na godišnjoj razini, u odnosu na rujan prošle godine, potrošacke cijene povecane su za jedan posto, kazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DSZ). Na rujansko snižavanje potrošackih cijena, u odnosu na kolovoz, najviše su utjecale cijene ugostiteljskih usluga koje su pred kraj turisticke sezone niže 3,2 posto, cijene rekreacije i kulture, koje su niže 2,3 posto, te cijene prometa, odnosno automobila i goriva, koje su niže 1,7 posto.
Rujanskom padu indeksa potrošackih cijena kumovale su i 1,4 posto niže cijene alkoholnih pica i duhana te blagi pad cijena (0,5 posto) prehrane i bezalkoholnih pica, kao i cijena opreme za kucu i redovito održavanje, koje su niže 0,3 posto. Pad indeksa potrošackih cijena u rujnu u odnosu na mjesec ranije bio bi i veci, ali su ga ublažile cijene sezonske odjece i obuce koje su više 6,3 posto, cijene obrazovanja koje su rasle prosjecno 0,8 posto te zdravstva i komunikacija koje su rasle po stopama od 0,4 i 0,1 posto. Istodobno su, kako navodi DZS, cijene stanovanja, energije, plina i drugih goriva u rujnu ostale na kolovoškoj razini.
Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva na godišnjoj razini skuplji su 3,4 posto. U toj kategoriji najviši pad cijena na godišnjoj razini bilježe proizvodi za održavanje i popravak stana (za 0,3 posto) i tekuca goriva koja su jeftinija cak 26,9 posto. Istovremeno je statistika zabilježila i snažan rast cijena plina za 19,1 posto, zagrijavanja stana za 12,5 posto te cijena krutih goriva za 10,1 posto na godišnjoj razini. Opskrba vodom i razlicite komunalne usluge na godišnjoj su razini porasle za 6,3 posto.
Sva ta kretanja cijena koje bilježi statistika gradani redovito osjecaju na svojim mjesecnim proracunima. Odjeca i obuca za jesen, troškovi vezani uz pocetak školske godine osjetili su se i na sindikalnim izracunima minimalnih troškova prosjecne obitelji. Sezona grijanja dodatno ce opteretiti kucne budžete gradana, a s prosjecnom placom može se živjeti 24 dana u mjesecu. Sezona grijanja obitelj koja živi u stanu od 60 kvadratnih metara koštat ce prosjecno 4,5 tisuca kuna ili mjesecno 750 kuna. No, to je prosjek.
Prema izracunu Gorana Bakule, ekonomskog savjetnika Nezavisnih hrvatskih sindikata, gradani koji koriste lož-ulje najgore prolaze zimi jer ce njihovi troškovi prosjecno iznositi nešto više od 7,5 tisuca kuna, dok ce 300-tinjak kuna manje platiti oni koji kao gorivo za zagrijavanje koriste struju. Šestomjesecna zaliha briketa za stan od 60 kvadratnih metara košta pet tisuca kuna, a najbolje prolaze oni koji kao gorivo koriste drva, ugljen ili grijanje putem gradske toplane. Centralno grijanje na toplanu košta nepune dvije tisuce kuna u zimskom periodu, plinsko grijanje prosjecno je skuplje za 600 kuna, dok za drva valja izdvojiti 3,8 tisuca kuna. Pritom Bakula napominje da ti troškovi mogu varirati na niže, što ovisi o vrsti gradnje i navikama korištenja topline.