Pjesnikova unutarnja duhovna iskustva i previranja

Aldo Sinković, Josip Klarić, Alvijana Klarić, David Ivić
Aldo Sinković, Josip Klarić, Alvijana Klarić, David Ivić

U nekadašnjoj biskupijskoj katedrali, a danas župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Pićnu, u subotu je navečer, uoči Došašća, održan predbožićni koncert uz premijerno predstavljanje zbirke duhovnih pjesama "Pod sjenom svetoga Vida" gračaškoga pjesnika Josipa Pina Klarića.

- Nakon "Spomenara Gračišća", u kojem je u stihovima i prozi opisao istinite humoristične detalje iz života sada već pokojnih ljudi s kojima je proveo djetinjstvo te nakon "Puta gračaške sudbine" kojom je želio približiti čitateljima, posebno mlađim generacijama, prošlost gračaške složene stvarnosti, Pino Klarić se sada predstavlja javnosti novom zbirkom pjesama sa simboličkim naslovom "Pod sjenom svetoga Vida", u kojoj iznosi pretežno svoja unutarnja duhovna iskustva i previranja što je zasigurno mnogo teže stilski izraziti, kazao je na predstavljanju knjige umirovljeni dugogodišnji novinar Radio Vatikana i suradnik drugih medija Aldo Sinković.

"Pjesme od kojih su neke prožete teološkim obilježjem potiču na razmišljanje i nas čitatelje, a uvjeren sam da će svaki od nas pronaći stihove i misli u kojima prepoznaje svoju životnu problematiku", zaključio je Sinković i dodao da se u zbirci nalazi 60-ak pjesama pisanih na hrvatskom standardnom jeziku, ali i osobitom čakavskom dijalektu Gračišća. Upravo se na čakavski idiom gračaškog kraja, kojim je napisan dio zbirke pjesama, osvrnula Pinova kći, magistrica hrvatskoga jezika i književnosti Alvijana Klarić.

- Dijalektolozi govor Gračišća ubrajaju u jedan od najarhaičnijih govora u cijeloj Istri, pa i Hrvatskoj, što znači da smo najbolje uspjeli sačuvati starinu, naročito u akcentuaciji. Od susjednih se govora izdvaja i po cakavizmu, jezičnoj pojavi koja podrazumijeva nepostojanje suglasnika č, ž i š, koji se ostvaruju kao c, ź i ś. U gračaškom čakavskom idiomu važni su također dvoglasi koje se mogu naći tek u nekoliko istarskih govora: ie, uo i dugo a. Bitna značajka je i ta da se radi o ekavskom govoru, za razliku od čitave jugozapadne Istre koja je ikavska, kazala je lektorica zbirke Alvijana Klarić. Autor Josip Pino Klarić zahvalio se svim sudionicima programa, kao i svima onima koji su pomogli da na svjetlo dana izađe njegova nova zbirka. Tehnički urednik David Ivić u ime nakladnika, pazinskog ogranka Matice hrvatske, kazao je da je njihova namjera bila realizirati cjenovno pristupačnu duhovnu zbirku koja bi se čitateljima ponudila uoči adventskih dana.

U predbožićnom koncertu, čije su se točke izmjenjivale s čitanjima Klarićevih duhovnih pjesama, nastupio je pićanski župni zbor, pazinski mješoviti zbor Roženice pod dirigentskom palicom Ines Kovačić Drndić, mladi crkveni zbor Harfa iz Pićna, Miloš Pernić s vokalnom grupom, flautistica Nataša Dragun s violinisticom Letiziom Ulikom Roce i čelisticom Anamarijom Bukovnik. Stihove su u pićanskoj crkvi čitali Elena Erman, Marijana Širol, Nives Širol, Bruna Balde, Marija Sošić, Silvija Supljina-Buršić, Roko Kiković, Marčelo Deltin i Iris Bogi, dok je program vodila Melita Gržić Pincin. Posjetitelje je uvodnim govorom pozdravio pićanski župnik Antun Kurelović, dok je nakon darovanja knjiga sudionicima zajedničkom pjesmom svih zborova okončan predbožićni susret. (Anđelo DAGOSTIN)


Podijeli: Facebook Twiter