Vec treci tjedan traje dugoocekivana obnova poduzetnicke zone Pjacal, rudarskog dijela Labina, koji ce, najavljuju iz Grada, izrasti u svojevrsni industrijski trg. Spušta se površina - jer je makadam, izbrazdan ovecim rupama, godinama nasipavan - uz istodobno rješavanje odvodnje, konkretno spojeva na izvorne oborinske kanale, izgradene još za talijanske vladavine.
Uredenje zone oslanja se na rudarsku baštinu, a odlikuje se kombinacijom asfalta posebne granulacije i zelenih površina te prilagodenom javnom rasvjetom i urbanom opremom.
Zona oko kovarskog šohta s predvidenim podnim osvjetljenjem bit ce odvojena stupicima, no sam hrdavi toranj ovom se zgodom nece sanirati. Anamarija Lukšic, gradska procelnica za gradnju, veli da su s konzervatorima naceli i to pitanje, no tek predstoji pripremiti projektni zadatak, osnovu za izradu dokumentacije.
- Primjerenije je da cjelovitim projektom rekonstrukcije obuhvatimo obnovu šohta, dakle i njegovu potencijalnu namjenu u projektu Podzemni grad, negoli da djelomicno obavimo posao, a kasnije neke stvari mijenjamo jer bi to u konacnici bilo skuplje. Potom možemo raditi fazno. I strucnjaci za celicne konstrukcije potvrdili su da je sanacija zahtjevna - pojedini dijelovi, naime, traže potpunu obnovu, objašnjava Lukšic.
Gradonacelnik Tulio Demetlika pocetak sanacije Pjacala, koji je dosad Labinjane svojom zapuštenošcu uglavnom odbijao, najavljivao je još ljetos, a odgoda radova pravdana je cekanjem suglasnosti Vlade na kredit iz kojeg se podmiruje najveci dio troškova.
- Nije problem u samim radovima, vec je Pjacal osjetljiv projekt s obzirom da je posrijedi kompleks koji je zašticeno kulturno dobro pa je neke nepredvidene stavke potrebno u hodu usuglasiti s konzervatorima, sve s ciljem ocuvanja izvornosti industrijske baštine, napominje Lukšic.
Prema ugovoru s izvodacem, ovdašnjom tvrtkom De Conte, uredenje Pjacala trebalo bi biti gotovo do konca travnja.
Za tada je uvjetovan i završetak gradske knjižnice u nekadašnjoj direkciji rudnika buduci da je rijec o objedinjenom kapitalnom gradskom projektu ukupno teškom oko 17 milijuna kuna. Tzv. mramorna dvorana, središnji dio biblioteke, promovirana je za obilježavanja Labinske republike, a još predstoji ugraditi osnovnu opremu te urediti kafic na katu. (Igor RADIC)