"Ova je godina puno bolja od prošle. Lani je bilo vani jako puno gostiju, puno ih se šetalo oko restorana, ali nitko nije ulazio. Ove godine takoder šecu, ali i ulaze. Vidimo to samo po terasi navecer koja nam bude puna.
Lani tijekom srpnja i kolovoza to nije bio slucaj, napunilo bi se tek napola. Medutim, lani je bila specificna situacija jer smo odjednom u odnosu na 2008. imali strahovit pad prometa od 40 posto. Sada je taj minus umanjen za pola", veli Korina Sergo iz pulskog restorana Ribarska koliba na Verudeli.
Ovaj restoran otvoren je cijele godine i ne ovisi samo o turistima, iako oni ljeti cine znacajan promet. Sergo kaže da su ove i prošle godine turisti nešto skromniji u narudžbama i da to nije ona potrošnja kao prije deset godina, kada je pocela s ovim poslom.
Buteljirana vina idu slabo
"Konzumacija je recesijska. Narucuje se sve, od bijele i plave ribe, školjaka, pašte s mesom, plodovima mora, škampima do hladne morske salate i slicnog, ali se u vecini slucajeva naruci jedna porcija predjela za dvije osobe te svatko sebi uzme po jedno glavno jelo. Uglavnom se uzima stolno vino kuce, vrlo slabo buteljirana vina. Razlog tome je što su dosta skupa, a ponekad gosti ne prepoznaju vina naših vinara. Ako gledamo prosjek, po osobi se potroši do 20 eura", prica Sergo.
Veli da su nekad njen restoran u puno vecem broju posjecivali Nijemci, Austrijanci i Talijani. Dok bi Nijemci u svibnju i lipnju prvenstveno jeli meso, Talijani bi standardno u kolovozu preferirali ribu i dosta trošili. Sergo kaže da se u zadnjih deset godina ta situacija u potpunosti promijenila.
"To više nisu iskljucivo Talijani, Nijemci i Austrijanci. Njih je manje i puno slabije troše. Sada su dobri potrošaci Rusi, pogotovo ove godine kada su se ponovno vratili u Istru. Doduše, to opet nije ona potrošnja koja je nekad bila kada su narucivali najveceg moguceg jastoga. Sada su puno umjereniji", prica ova pulska ugostiteljica.
Istice pak da se pad od prometa turista ne osjeca samo u zadnje dvije godine. I prije je on bio evidentan, ali su ga pokrivali domaci gosti koji su odjednom lani zbog recesije poceli manje zalaziti u restorane. Uz to, pao je i promet poslovnih ruckova od kojih se prije puno bolje zaradivalo. "Nije sjajno, ali da se preživjeti", ocjenjuje Sergo.
Predsezona 40 posto lošija
Za razliku od nje, njen umaški kolega Marino Paretic, koji u Umagu i Savudriji ima dva restorana-konobe, kaže da je predsezona bila gora nego lani i to cak za 40 posto, te da Talijana, inace tradicionalnih restoranskih gostiju u tom dijelu Istre, gotovo uopce nije bilo. Ipak, dodaje da se veca potrošnja osjeti zadnjih deset dana. Nada se da ce sezonu uspjeti izgurati i da ce pokriti troškove.
"Bilo je jako loše jer je bilo loše vrijeme, a poznato je da velik dio gostiju na podrucje Umaga dolazi zbog kampova. Osim toga hoteli su poceli nuditi povoljne polupansione i all inclusive ponudu u svojim objektima jer žele goste cim više zadržati. To je bio velik udarac na nas. Medutim, žalosno je što ti hoteli, koji imaju cetiri ili pet zvjezdica, nude rucak po cijeni od pedeset kuna koji nije na razni onoga što bi taj hotel trebao nuditi. Želimo neki luksuzni i elitni turizam, ali još uvijek prodajemo onaj masovni od prije 30 godina", kaže ovaj umaški ugostitelj.
Veli da u njegovom restoranu u Umagu, gdje se nudi i pizza, najbolje ide upravo to jelo. Najbrojniji gosti više nisu Talijani kao nekada, nego Slovenci i Austrijanci. Buteljirano vino gotovo uopce se ne troši, vec ono u rinfuzi. U njegovim je restoranima potrošnja po osobi od 15 do 20 eura.
Ulažu u ambijent, zapostavljaju meni
S druge strane, kako saznajemo od direktora županijske Turisticke zajednice Denisa Ivoševica, koji je u kontaktu s najboljim restoraterima, taj segment ugostiteljstva ove godine jako dobro posluje. Tako je bilo i lani jer, kaže, oni nisu podložni krizi.
"Takvi restorani dobro posluju jer imaju specificnu ponudu, u pripremi jela uveli su kreaciju i koriste svježe namirnice, dobro se promoviraju prema ciljnim gostima i uspjeli su smanjiti troškove. Stoga se nitko od njih ne žali jer primaju onoliko gostiju koliko stignu pripremiti hrane. Nažalost, u Istri 60 do 70 posto ugostitelja žali se iz godine u godinu, ali ništa ne radi na promjeni ponude.
Ulažu u ambijent, a hrana ista. Velik broj restorana ima istu ponudu, pa je normalno da goste privlace smanjenjem cijene. Dvadesetak posto njih trudi se uvesti nešto dobro i na dobrom su putu, a deset posto uspjelo se u potpunosti repozicionirati", kaže Ivoševic.
Naglašava da vecina ugostitelja svake godine kuka da im je sve gore i gore jer današnju situaciju usporeduju s onom prije rata, odnosno zlatnim dobom ugostiteljstva. No objašnjava da je to neusporedivo jer se stanje na tržištu u potpunosti promijenilo. Tada je u Istri bilo 150, a danas je 700 restorana. Takav broj generira velik broj stolica, koji zna biti cak i veci od broja turista. Bez obzira na to što se stalno žale, ipak uspijevaju preživjeti cijelu godinu na osnovi rada u samo pet mjeseci sezone, što je pokazatelj da im i nije tako loše. (Barbara BAN)
Istarske konobe u ocekivanju jeseni
Svjetlana Buljan, vlasnica konobe Marino iz Gracišca, kaže da inace
ljeto nije sezona kada gosti previše obilaze njezinu istarsku konobu
koja nudi iskljucivo domacu hranu.
"Mi se više orijentiramo na domace goste nego na turiste tako da
nam je ljeti manji promet nego zimi. Ipak, bez obzira na to, cini mi se
da je promet nešto manji nego lani. Uglavnom nam tada dolaze gosti koji
ljetuju u Rapcu. Dok je bilo loše vrijeme, nešto bi gostiju i došlo,
ali kada je lijepo, svi su izgleda na moru. Što se pak izletnika tice,
oni ne dolaze niti na kavu. Ali to nije samo ove godine tako", kaže
vlasnica konobe koja svoju glavnu sezonu ocekuje tek na jesen.
Unosan posao težak 3,3 milijarde kuna
Da je ugostiteljstvo u Istri itekako unosno, govore lanjski podaci
Državnog zavoda za statistiku gdje je vidljivo da je Istra od
ugostiteljstva zaradila 3,3 milijarde kuna. Za tu brojku nisu zaslužni
samo restorani, nego i turisticki smještaj.
S tom je brojkom Istra vodeca županija u Hrvatskoj i premašuje cak
glavni grad koji je ostvario 1,6 milijardi kuna prihoda iako tamo
sezona traje citave godine. Inace u cijeloj Hrvatskoj lani je u
ugostiteljstvu zarada bila 13,7 milijardi kuna.