Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula pozvao je na radni sastanak u Strasbourg hrvatske proizvođače autohtonih proizvoda koji su već zaštićeni nacionalnim i europskim oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla, kao i proizvođače proizvoda za koje se tek namjerava pokrenuti postupak zaštite, kao i predstavnike hrvatskih razvojnih agencija i certifikacijskih tvrtki koje sudjeluju u procedurama zaštite proizvoda.
Svijest potrošača
U delegaciji od dvadesetak proizvođača zagorskih mlinaca i zagorskih štrukli, međimurskog mesa 'z tiblice, međimurskog bučinog ulja, viškog rogača, dalmatinskog pršuta, dubrovačke mantale, džema od dubrovačke ljute naranče, ličkog sira škripavca i drugih proizvoda, zatim predstavnika certifikacijske agencije Biotechnicon, organizacije Slow Food te razvojnih agencija Krapinsko-zagorske i Dubrovačko-neretvanske županije, bile su i dvije su predstavnice iz Istre. Blanka Sinčić Pulić iz Odjela za poljoprivredu Istarske županije je na ovom je skupu predstavila projekt zaštite istarskog pršuta, dok je Melinda Cosetto sudjelovala kao predstavnica Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI), koji također provodi postupke zaštite istarskih autohtonih proizvoda.
- Okupili smo različite profile proizvođača i stručnjaka kako bi međusobno razmijenili iskustva i informacije. Moramo se obračunati s beskonačnim širenjem trgovačkih lanaca, što se predstavlja kao jedino rješenje za opskrbu hranom. Važno je pojačati svijest o važnosti zaštite autohtonih domaćih proizvoda, ali prvenstveno svijest potrošača jer nas, na žalost, tek tragični slučajevi poput nedavnih zaraza salmonelom, natjeraju da počnemo razmišljati o tome što jedemo", poručio je organizator sastanka Tonino Picula, naglasivši da od početka svog eurozastupničkog mandata pokušava proširiti svijest o kvaliteti naše autohtone hrane, ali i svijest potrošača o tome što jedemo.
Svi su proizvođači na sastanku u Strasbourgu dobili priliku izložiti svoje projekte i govoriti o problemima koji ih tište. Zanimljivo je bilo izlaganje Jakše Božanića iz udruge Komiški rogač, koja je nastala s ciljem zaštite tamošnjih tisućljetnih nasada i tradicijskih proizvoda od rogača, namirnice koja je "spasila Komižu i otok Vis u ratnim vremenima i u kojoj ima više kalcija nego u mlijeku". Komiški rogač ima zajamčeni plasman na tržište, ali i veliki problem zbog činjenice da se nasadi rogača nalaze u građevinskoj zoni što znači da se zbog mogućnosti gradnje na nasadima jednog dana neće imati što zaštititi.
Programi potpore
Blanka Sinčić Pulić je u svom izlaganju predstavila višegodišnji projekt zaštite istarskog pršuta koji je pionirski otvorio vrata mnogo bržem rješavanju zaštite drugih proizvoda. Međutim, proizvod nije dovoljno samo zaštititi, već treba imati otvorena vrata programima potpore za unapređenje proizvodnje i kvalitete proizvoda i njegovog marketinga, a većina natječaja u sklopu Programa ruralnog razvoja, preko kojeg bi proizvođači mogli dobiti i do 70 posto bespovratnih sredstava za svoje projekte, kasni s raspisivanjem već više od godinu dana. Neriješen problem za proizvođače zaštićenog istarskog pršuta je i još uvijek zakonski nedefiniran status proizvođačkih organizacija u kojima bi se mogli udruživati proizvođači sirovine, u ovom slučaju uzgajivači svinja, s proizvođačima finalnog proizvoda, u ovom slučaju istarskog pršuta.
Osim radnog sastanka sa zastupnikom Piculom, tijekom svog boravka u Strasbourgu hrvatski su proizvođači autohtonih proizvoda posjetili i sjedište Europskog parlamenta, gdje su prisustvovali jednoj njegovoj plenarnoj sjednici. (Davor ŠIŠOVIĆ)