Vijecnici Opcine Pican na protekloj su sjednici odgodili donošenje odluke o vracanju ucenickih i studentskih kredita, tocke koja se na dnevnom redu našla na prijedlog Jasmine Slivar, vijecnice s nezavisne liste Kristine ?urovic.
Slivar je to ucinila da bi preložila pretvaranje dugovanja u društveno koristan rad, cime bi se riješio problem koji se pokazuje izrazito nepopularnim. Naime, siromašna Opcina Pican ucenicima i studentima nije mogla ponuditi stipendije, nego beskamatne kredite, koje su dužni vratiti nakon dobivanja stalnog zaposlenja. Iznosili su 300 kuna za ucenike i 500 kuna za studente mjesecno.
S tom praksom je prekinuto prije pet, šest godina unatrag (u Opcini ne znaju tocno kada), približno s puštanjem u pogon Tvornice kamene vune Rokwool, koje je osnažila proracun i omogucila dodjelu stipendija, samo studentskih u visini od 500 kuna.
Dinamika vracanja kredita je slaba, prije svega što je mali broj onih koji su dobili stalno zaposlenje, a i onima koji ga imaju u današnjim uvjetima nije lako izdvajati po 500 i 300 kuna.
- Prema podacima koje sam prikupila, kredite je koristio 41 ucenik i student, a ukupno preostalo dugovanje iznosi 444 tisuce kuna, što znaci da prosjecno dugovanje iznosi nešto više od 10 tisuca kuna. Prošle godine naplacene su samo dvije tisuce kuna, kaže Slivar.
I Matej Selar, vijecnik iz redova HDZ-a, bio je svojevremeno korisnik kredita.
- Po mojim saznanjima, od 25 do 30 posto korisnika kredita još uvijek studira, što znaci da još nisu obavezni vracati kredit. I sam spadam medu njih jer trenutno pripremam diplomski rad na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, kaže Selar.
S pravne strane, tužba protiv onih koji imaju stalni posao bila bi ispravna, ali s moralne, nakon što je Opcina uvela stipendije, to ne bi dobro izgledalo i toga su svjesni svi vijecnici.
Otpis kredita cini se potezom kojim bi problem nestao, ali to nije pošteno prema onima koji su ga vratili ili ga vracaju.
Branko Ružic, nositelj nezavisne liste, dao je prijedlog u korist pronatalitetne politike: otpisati dužnicima tri tisuce kuna duga za prvo dijete u braku, a za svako sljedece po cetiri tisuce. Ideja nije odbacena, ali je vecina ipak za odradivanje duga.
Slivar je predložila da se korisnicima predloži nagodba o tome kakvim radom žele dug vratiti, na što bi morali odgovoriti u roku od dva mjeseca, a odradivali bi ga u roku od dvije godine.
Jedino što nije naišlo na odobravanje je cijena sata rada od 250 kuna. Time bi se dobilo oko 1.800 sati rada, što nije zanemarivo, ali preveliki iznos cijene rada naprosto bode u oci.
Primjerice, nedavno se u medijima moglo procitati da je najveca prosjecna cijena rada u Europskoj uniji u Danskoj, gdje iznosi 25 eura, što je oko 190 kuna. Stoga je zakljuceno da se odluka odgodi za sljedecu sjednicu, do koje ce biti obavljeni razgovori s korisnicima kredita. (R. SELAN)