Lijecnici najvece hrvatske klinike za ginekologiju i porode - Petrove bolnice u Zagrebu - izricito se protive zakonskoj zabrani pobacaja. - Nitko od nas lijecnika nije za to da se u Hrvatskoj zabrani pobacaj jer bi to imalo jako loše posljedice za zdravlje žena. Svi znamo da zabrana rezultira time da pobacaji sele u ilegalno podrucje. Gdje god je donesen zakon o zabrani pobacaja, tamo su žene bile prisiljene takve zahvate obavljati ilegalno, što onda uzrokuje goleme štete za njihovo zdravlje, kazao nam je profesor Slavko Oreškovic, predstojnik Petrove bolnice.
Ovakav bi stav lijecnici Petrove iznijeli i Ustavnom sudu Republike Hrvatske da im je on postavio takvo pitanje - primjerice "Smatrate li da pobacaj treba zabraniti?" ili naprosto "Kakav je stav lijecnika o pobacaju?" No, s Ustavnog suda ovakvo pitanje nije stiglo.
"Mi smo dobili samo decidirano pitanje "Kada pocinje život?" i tu smo se svi brzo i lako složili da život pocinje spajanjem muške i ženske spolne stanice. Ta jedna recenica je cijeli naš odgovor Ustavnom sudu, ništa više nismo dodavali ni objašnjavali jer se to od nas nije ni tražilo", rekao je dr. Ante Corušic, predstojnik Zavoda za ginekološku onkologiju u Petrovoj bolnici, koji je, kao i profesor Oreškovic, clan Etickog povjerenstva ove bolnice.
- Osobno ne radim pobacaje jer se to protivi mojem vjerskom uvjerenju, ali nisam za zabranu pobacaja jer se pokazalo da zakonske zabrane ne smanjuju broj pobacaja. Ženama se mora ostaviti mogucnost da legalno obave pobacaj u svojoj zemlji, istice dr. Corušic. I profesor Oreškovic napominje da on ne obavlja pobacaje, ali da su njegova klinika i on kao predstojnik uvijek osiguravali obavljanje ovog zahvata za žene koje to žele, naravno u skladu sa zakonskim odredbama.
Ustavni sud prošle je godine poceo raditi na 18 godina starom predmetu u kojem je preispitivanje Zakona o pobacaju zatražio "zaboravljeni" Hrvatski pokret za život i obitelj, radikalna pro-life udruga na celu s lijecnicom Ružicom Cavar, koja je pocetkom devedesetih žustro agitirala za najstrožu zabranu pobacaja. Cuveni su njezini istupi u kojima je tražila da se pobacaj zabrani i ženama-žrtvama silovanja jer i taj fetus, objašnjavala je Cavar, ima pravo na život.
Zašto je sudac Ustavnog suda Aldo Radolovic, kojem je dodijeljen ovaj predmet, smatrao da za preispitivanje Zakona o pobacaju lijecnike treba pitati kada pocinje život, a ne što misle o pobacaju, posve je nejasno i nerazumljivo. U današnjem svijetu Zakon o pobacaju stoga je uvijek društveno dogovoreni kompromis, nastavlja europska strucnjakinja, u kojem se nalazi neko srednje rješenje izmedu s jedne strane poštivanja života i s druge strane dopuštanja da se fetus u odredenoj fazi može eliminirati jer nije "zakonska osoba".