Iako se u zdravstvu neprestano nastoji uštedjeti, cak i na lijekovima i potrošnom materijalu, HZZO je odlucio potrošiti pet milijuna kuna na reklamiranje državnog dopunskog zdravstvenog osiguranja. Takva je odluka donesena jednoglasno na zadnjoj sjednici Upravnog vijeca HZZO-a. Radi se o iznosu kojim se, primjerice, mogao kupiti jedan CT-uredaj, platiti mjesecno lijecenje više stotina hrvatskih državljana u inozemnim klinikama, «pokriti» polugodišnji iznos za prevenciju ovisnosti ili izbjeci smanjenje stavke za rano otkrivanje raka.
Zanimljivo je i da se u promociju dopunskog zdravstvenog osiguranja ove godine, kad je u sustav vec ušlo 2,4 milijuna osiguranika, ulaže više nego prošle godine, kada je dopunsko osiguranje u sklopu zdravstvene reforme tek trebalo «omasoviti», odnosno privuci što više novih osiguranika. U 2008. godini HZZO je, za usporedbu, u promotivnu kampanju dopunskog osiguranja uložio 3,4 milijuna kuna. Prihodi dopunskog osiguranja ove su godine, zahvaljujuci vecem broju osiguranika, povecani za 172 posto, a u prvom je polugodištu HZZO od tog osiguranja uprihodovao 723 milijuna kuna.
- Odlucili smo uložiti u kampanju jer je dopunsko zdravstveno osiguranje dobrovoljno osiguranje, a na tržištu je sve više privatnih osiguravatelja koji nude slicnu vrstu zdravstvenog osiguranja. Želeci ostati konkurentan na tržištu, zadržati postojece osiguranike u sustavu zdravstvenog osiguranja kao i vodecu poziciju u ponudi dopunskog zdravstvenog osiguranja, HZZO se odlucio na promidžbu, objašnjavaju u tom zavodu.
Porucuju da su «izuzetno zadovoljni» brojkom od 2,4 milijuna osiguranika, no žele zadržati takvu poziciju na tržištu. «Kako se ugovori o polici dopunskog zdravstvenog osiguranja sklapaju na godinu dana te osiguranici odlucuju hoce li obnavljati svoj ugovor o polici, promidžba ce se provoditi s ciljem da se postojece osiguranike zadrži u sustavu i da se pokuša povecati ukupan broj osiguranika.»
Josip Jelic, dopredsjednik Hrvatske lijecnicke komore, komentira da Ministarstvo nastoji postotkom dopunski osiguranog stanovništva dostici države poput Slovenije, gdje je 97 posto gradana dopunski osigurano, a kod nas iskaznice dopunskog sada ima oko 50 posto gradana.
Iako je povecanje prihoda korisno zdravstvenom sustavu, cinjenica je da osiguranici za taj novac ne dobivaju mnogo.
- S obzirom na negativnu reklamu, odnosno privlacenje osiguranika uvodenjem novih participacija koje moraju placati, cudi odluka da se krene u dodatno oglašavanje dopunskog osiguranja, tim više što osim oslobodenja od participacije, u usporedbi s privatnim dopunskim osiguranjima na tržištu, ovo državno ne nudi nikakve druge beneficije, smatra Mario Malnar iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Novca u zdravstvenom proracunu, zakljucuje, ocito još ima, kad ga se može davati na reklame.