Iako je Kukuriku koalicija utemeljena cak dvije i pol godine prije no što je došla u priliku oformiti izvršnu vlast, što je jamstvo njezine vjerodostojnosti, samo mjesec dana rada Vlade dovoljno je da se vec mogu pokušati ustanoviti koji su to problemi, ili napukline, koje bi se do kraja mandata mogle pojaviti kao uzrok problema u sustavu nove vlasti.
To nije samo sastav koalicije, koja svjetonazorski jest bliska; to nije samo ekonomska kriza i recesija; to nije samo težina tereta koji je Kukuriku Vlada preuzela na sebe nakon što je HDZ opustošio zemlju, a prebukirao javnu upravu svojim kadrovima... Barem je pet tocaka koje mogu biti potencijalno žarište problema, ma koliko se svi nadali da ce premijer Zoran Milanovic znati održati ekipu na okupu i na zajednickom poslu u svim situacijama te uspjeti promijeniti lice Hrvatske.
1. Proracun, Linic, MMF
Zadatak koji ovih dana mora pod hitno ostvariti ministar financija Slavko Linic jest izravno rezanje budžeta za 2012. godinu za oko pet milijardi kuna. Dakle, kresanje svih materijalnih troškova u javnoj upravi i njezinim ustanovama i poduzecima. Prve reakcije medunarodnih financijskih agencija su vrlo pozitivne, no ako se kreditni rejting Hrvatske ipak sroza s "BBB minus" na najniži status "junk", to ce znaciti da ce samo u ovoj godini postojeci krediti toliko poskupiti da ce ministru financija trebati još dodatne cetiri milijarde kuna samo za servis vec postojecih zaduženja. Linic je bio zagovornik dolaska MMF-a, mada je retoriku promijenio nakon što je premijer Milanovic izjavio da Kukuriku savez nije otišao po pobjedu da bi potom netko drugi, MMF, upravljao javnim financijama.
2 . Radimir Cacic, HNS
Iako poznavatelji odnosa u vladajucoj koaliciji dobro znaju da su šef HNS-a Radimir Cacic i šef Vlade Zoran Milanovic od prvoga dana suradnje iskreni partneri te da su u pripremi za preuzimanje vlasti na vrijeme razradili sve detalje, pa tako danas zajednicki nastupaju vrlo složno u rješavanju konkretnih problema (Željezara Sisak), jednako je tako jasno da je Cacic zbog svojeg sudenja za automobilsku nesrecu u Madarskoj u velikoj defenzivi.
3.Javni prosvjedi, socijalni nemiri
Za pocetak, socijalni mir je kupljen: premijer Zoran Milanovic obecao je sindikatima da nece biti izmjena Zakona o radu i fleksibilizacije tržišta rada na korist poslodavaca i krupnoga kapitala. No, s druge strane, restriktivna politika prema modelu subvencija mogla bi dovesti do prosvjeda seljaka vec u veljaci. Takoder, pitanje je kako ce proci prica s privatizacijom brodogradnje bez cijeg uspjeha su tisuce radnih mjesta upitne, a liberaliziranje modela za pokretanje stecajeva i oštro sankcioniranje svih poslodavaca koji ne uplacuju doprinose ili redovite place, što je takoder drugo ime za stecaj na tisuca tvrtki, sigurno ce pred Banske dvore dovesti javne prosvjede.
4. Medusobni sukobi
Iako je Vlada prošlog tjedna brzopotezno i jednoglasno smijenila pomocnika ministra za infrastrukturu Vladimira Ferdeljija, nakon što je dao neprimjereno kriticki intervju jednom tjedniku, to je, zajedno sa slucajem IDS-ovog Damira Kajina, koji se i dalje ponaša kao opozicijski zastupnik, dobra ilustracija zloguke pretpostavke da ce unutar Kukuriku saveza, pa i samog SDP-a, medusobni odnosi i kadrovska pitanja itekako imati važnu ulogu za ukupni uspjeh Vlade i koalicije. Sve osobne netrpeljivosti, koje su i dosad postojale unutar vladajuce stranke, i danas su tu.
5. Novi HDZ
Danas Vlada prakticki i nema opoziciju. HDZ se raspada po šavovima, jedinstvo je nestalo nakon što su nestale i poluge moci nakon gubitka izbora. No, sredina svibnja nije toliko daleko kako se cini i Milanovicev mir sigurno ce biti poremecen nakon što se HDZ konsolidira, a izbori u toj stranci moraju donijeti konsolidaciju. Šanse Jadranke Kosor svakog su dana sve slabije, ona danas mora u prvom redu obraniti sebe od optužbi za crne fondove i crne sefove, a logika HDZ-ovaca je da izborom novog predsjednika, ma tko to bio, biraju i svog buduceg kandidata za premijera, te osobu koja u naredne tri i pol godine mora ozbiljno odigrati ulogu efikasnog šefa opozicije, jer inace HDZ može na duže staze baciti koplje u trnje i zaboraviti na bilo kakav uspjeh ako tu ulogu ne odigra kvalitetno. ( Tihana TOMICIC/Novi list)
Ukida se desetljetna siesta
Stupovi na kojima Vlada planira izraditi proracun i spasiti kreditni rejting zemlje su smanjenje državne potrošnje za 4,6 milijardi kuna, povecanje stope PDV-a na 25 posto, smanjenje zdravstvenih doprinosa kako bi se rasteretila cijena rada, ali i oslobadanje placanja poreza na dobit za one koji taj novac ponovno ulažu te, vec spomenute, promjene u sustavu oporezivanja dohotka. Od ožujka Vlada planira s 12 posto oporezivati i prihode od dividende i zarade na dionicama. No, samo ako su oni godišnje veci od 26,4 tisuca kuna. Ostvari li se to, gradani-dionicari koje je nekadašnja vlast uvela na tržište kapitala povoljnom ponudom dionica HT-a i Ine, nece biti obveznici dodatnog poreza na kapital jer su zarade vecine njih daleko manje od iznosa predvidenog za oporezivanje. (G. G.)
CIJELI TEKST U NEDJELJNOM TISKANOM IZDANJU