Najišcekivaniji politicki dogadaj prošle godine bili su redovni parlamentarni izbori. Održani su 4. prosinca, nakon cjelogodišnje neformalne predizborne kampanje, a pobijedila je koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, osvojivši 81 mandat i dobivši saborsku vecinu.
Izbornom pobjedom Kukuriku koalicije HDZ je, zajedno sa svojim partnerima iz HSS-a, SDSS-a i iz redova nacionalnih manjina, nakon osam godina prešao u opoziciju. Hrvatska je sedmi saziv Sabora dobila 22. prosinca, a novu Vladu, koju vodi premijer Zoran Milanovic, 23. prosinca. U Vladi su ministri iz triju stranaka - SDP-a, HNS-a i IDS-a - koji najavljuju drasticne promjene ne bi li zemlja preživjela još jednu recesijsku godinu.
Najneocekivaniji dogadaj 2011. godine bili su veliki, ponekad i krvavi prosvjedi na ulicama Zagreba i drugih hrvatskih gradova. Zapoceli su 22. veljace, kada se tristotinjak prosvjednika okupilo na Trgu bana Jelacica u Zagrebu, a nastavljeni su nekoliko dana kasnije. Ostalo je zapamceno da je jedan od voda prosvjeda, Ivan Pernar, uhicen pri prelasku policijske barikade na Markovu trgu.
Pocetkom ožujka prosvjedi su postali nasilni - u najvecim neredima uhiceno je 58 ljudi - te brojniji. Vrhunac prosvjeda bio je kada je Zagrebom šetalo desetak tisuca ljudi, krecuci se od gradskog središta do zgrade HRT-a te posjecujuci stanove Vladimira Šeksa, Jadranke Kosor i Andrije Hebranga. Prosvjedi su održavani i u Puli, Splitu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Osijeku i drugim gradovima. "Ispuhali" su se nakon tri mjeseca, kada je vlast objavila i datum parlamentarnih izbora, što je bio jedan od zahtjeva prosvjednika.
Najizvjesniji politicki dogadaj protekle godine svakako je bilo završavanje pregovora i potpisivanje pristupnog ugovora o clanstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Pregovori s Unijom trajali su od 2004. godine, a sadržavali su tri pregovaracka poglavlja. Posljednja cetiri pregovaracka poglavlja zatvorena su 30. lipnja 2011., da bi predsjednik Republike dr. Ivo Josipovic i "tehnicka" premijerka Jadranka Kosor pristupni ugovor potpisali 9. prosinca u Bruxellesu. Nekoliko dana prije toga, 1. prosinca, Europski parlament velikom je vecinom glasova podržao ulazak Hrvatske u Uniju.
Predvideno je da Hrvatska postane 28. clanicom EU-a od 1. srpnja 2013. godine, a prije tog datuma sve zemlje održat ce referendume - ili parlamentarna izjašnjavanja - o hrvatskom clanstvu u Uniji. Gradani Hrvatske prvi ce na referendum, vec 22. sijecnja 2012.
Najnegativnije je u javnosti odjeknula drakonska haaška presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markacu, osudenima zbog ratnog zlocina i po zapovjednoj odgovornosti. Haaško sudsko vijece osudilo je 15. travnja u prvostupanjskoj presudi generala Gotovinu na 24 godine zatvora, dok je general Markac dobio 18 godina. Proglašeni su krivim za sudjelovanje u udruženom zlocinackom pothvatu.
Sud je zakljucio da je kljucni sudionik tog zlocina bio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudman. General Ivan Cermak osloboden je optužbe i vratio se u zemlju. U brojnim reakcijama na presudu važna je ona predsjednika dr. Ive Josipovica, koji je istaknuo da nije moguce dovesti u pitanje legalnost Domovinskog rata.
Najdramaticniji dogadaji na granici politike i kriminala vezani su uz otkrice crnih fondova u HDZ-u, kao i izrucenje bivšeg predsjednika te stranke i premijera, dr. Ive Sanadera. Sanader je izrucen Hrvatskoj 18. srpnja, nakon 222 dana pritvora u Austriji, a zbog optužbi u slucajevima Hypo banke, Fimi-medije i Ina-MOL-a.Sudenje bivšem lideru HDZ-a pocelo je u listopadu, najprije za "ratno profiterstvo" i primanje mita od Hypo banke u devedesetim godinama, a potom je optužnica proširena na korupciju u slucaju MOL-ovog preuzimanja Ine. Zadnja optužnica protiv Sanadera, ona za stvaranje crnih fondova putem Fimi-medije, teško tereti i njegovu bivši stranku.
HDZ je od studenog 2011. godine pod istragom zbog crnih fondova te ce kao pravna osoba odgovarati pred sudom. Zbog uzimanja javnog novca pred sud ce i neki istaknuti clanovi te stranke.