Kao dio manifestacija u prigodi Dana Grada Pule, u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na Kaštelu predstavljen je katalog koji na najbolji način sublimira sve ono što se zadnjih godina radilo na obilježavanju 150. obljetnice Istarskog pokrajinskog sabora, od izložbe u porečkoj Istarskoj sabornici do skupova na tu temu koji su se održavali diljem Istre.
Kako je rekao dr. Salvator Žitko, u ime izdavača Humanističnog društva Histria iz Kopra i stručnjak koji je doktorirao na toj temi, ovo je knjiga kojom završava veliki projekt obilježavanja 150. obljetnice Istarskog pokrajinskog sabora kao najznačajnijeg političkog i zakonodavnog okvira u kojemu je Pokrajina djelovala.
Dajući sve pohvale autoricama izložbe i projekta, kustosici Gordani Milaković iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, koji je i suizdavač kataloga, te Tajani Ujčić, kustosici u Zavičajnom muzeju Rovinja, Žitko je naglasio dugogodišnje bavljenje ovom temom različitih znanstvenika i povjesničara s talijanske strane (Quarantotti), slovenske, u koje uz sebe ubraja i svoje profesore Melika i Krambara, te austrijske, a koji su se uglavnom bavili bečkim arhivom, dok je onaj najveći i najznačajniji materijal (preko 160 dužnih metara građe) iz Državnog arhiva u Rijeci uglavnom ostao neobrađen i njime su se bavili najviše hrvatski istraživači.
- Od mons. Bože Milanovića, Franje Barbalića, Vjekoslava Bratulića, Lukića, do Šepića i ovih mladih autorica najznačajniji je korak u tom istraživačkom poslu u kojemu je po samoj naravi i povijesti Istarskog pokrajinskog sabora i njegovog prvog sjedišta u Poreču do 1897., potom Pule, pa Kopra, opet Pule i Kopra ovaj hrvatski dio Istre bio i najzastupljeniji, a Istra za razliku od ostalih pokrajina u Monarhiji i najprisutnija sa svojih 30 zastupnika i tri biskupije. No, zato je imala veliki problem s jezikom, koji je ovdje bio ne samo pitanje nacionalne pripadnosti, već i dio identiteta za kojega su se borili i šakama kao na zadnjem zasjedanju 1910. kada je sve završilo tučnjavom u Češkoj, istakao je Žitko.
O tom fenomenu "šakanjem do svojih prava", iliti "hrvatskog vritnjaka", govorila je i dr. Željka Kolveši, muzeologinja iz Muzeja Grada Zagreba, podsjećajući i na važnost ovog kataloga kao mjesta koje je prikupilo sve relevantne informacije i podatke koji i nakon izložbe mogu biti izvrstan vodič do građe, a ona je i danas razbacana na raznim stranama.
Pritom je istakla primjer Jadranske izložbe 1913. u Beču gdje je Istra bila snažno zastupljena ali je mnogo toga zbog rata koji je potom izbio ostalo i nikada se nije vratilo. Ističući moto ovogodišnje manifestacije Dana muzeja, 18. svibnja: "Zbirke čine veze", Kolveši je rekla da predmeti govore za sebe i kroz izložbu i kroz katalog. (M. ĆURIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.