"Kako živjeti s mirovinom od 1.100 kuna i još bolestan! Opcina da pomoc od 300 kuna i to je sve. Sramota, ovakav je život cisto prosjacenje! Ako ne radiš nešto dodatno, crkneš od gladi!", komentirala je jedna umirovljenica iz Pule ne želeci da joj otkrijemo identitet. Kaže nam da ne govori o sebi, vec o svojoj poznanici kojoj pomaže koliko uzmogne jer ni njoj mirovina nije mnogo veca.
Najnoviji Vladin prijedlog po kojem se mirovine za 1,2 milijuna umirovljenika ni ove, kao ni sljedece godine, nece uskladivati s troškovima života i rastom placa dodatno ce baciti u siromaštvo umirovljenike od kojih vecina, njih oko 800 tisuca, živi s mirovinom manjom od tri tisuce kuna.
Maksimalni minus
"Umirovljenici kopaju po smecu, a nakon što se tržnica isprazni skupljaju trulo voce i povrce koje nitko nece. To je naša slika, citava je država u kontejneru. Kako žive oni s tisucu kuna kada se ne može ni s 5.000 kuna živjeti!? Preskupo je sve, kupim pola vrecice i u ducanu ostavim 300 kuna.
Muževa mirovina ode na režije, moja na hranu, oboje smo u maksimalnom minusu na tekucem racunu, a još cemo morati i dignuti kredit!", veli Marija Prpic, 64-godišnja umirovljenica.
Vlada namjerava zauzdavanje proracuna na 122,3 milijarde kuna najvecim dijelom provesti preko leda umirovljenika iako su vec najveci pad standarda podnijeli upravo gradani trece životne dobi. Posebice ce ovom odlukom Vlade biti pogodeni novi umirovljenici kojima mirovine ni nakon 40 godina radnog staža nisu dostatne za dostojanstven život.
"Poznajem umirovljenike koji žive s 1.500 kuna mirovine ili cak samo s 900 kuna, nemaju ni za hranu, stari kruh umacu u vodu i to je sve što jedu! Skupljaju boce po kontejnerima, a ljudi ih još i tjeraju, vicu na njih. Ovakvog siromaštva nekada nije bilo, penzioneri prije nisu kopali po smecu", napominje Dušan Karac, 79-godišnji umirovljenik.
Veli da njegova supruga i on spadaju u one sretnike koji maju dovoljno novca za hranu, ali ni njima ne ostaje mnogo više.
"Citavu penziju potrošimo na režije, hranu i lijekove koji nisu svi džabe, mnoge moramo nadoplacivati. Vec 20 godina nosimo istu odjecu, cekamo popuste pa onda kupimo toliko da se pojede, nemamo novca za zalihe. Živimo kao u kavezu, rešetaka nema, nismo ogradeni, ali to je kavez. Nemamo novca da odemo ni do Zagreba. Moja supruga i ja živimo skromno, a tako žive svi umirovljenici", veli Karac.
Osporavanje zakona
Iako postoji Zakon o mirovinskom osiguranju koji obavezuje državu na uskladivanje mirovina dva puta godišnje, Vlada umirovljenicima ovo pravo želi osporiti.
"Uvijek uzmu nama penzionerima, katastrofa, ispada da mi nemamo pravo živjeti!", ljute se umirovljenici. Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja ovaj potez smatra samo jednom u nizu Vladinih odluka na štetu hrvatskih umirovljenika, dok se u isto vrijeme gradanima pokušava plasirati teza da Vlada daje mirovine.
"U sljedecoj godini predvida se rast životnih troškova od 1,5 posto, no Vlada je odlucila da se to nece pozitivno odraziti na umirovljenicki standard. Istodobno se u državi stvara atmosfera u kojoj se umirovljenike radnicima predstavlja kao teret, a ne ljude koji su svoje mirovine pošteno zaradili", istaknuo je Hrelja.
Ako Sabor usvoji Vladin prijedlog, mirovine ce ostati zaledene zbog cega ce umirovljenici tri godine živjeti s istim prihodima. Predvida se da bi realni pad mirovine time iznosio oko pet posto.
"Oni koji imaju manje imaju vajk manje. Vlada misli samo za se, na nikoga drugoga, a najmanje za penzionere. Vajk problema nama penzionerima", kazao je Ivan Petrovic, 78-godišnji umirovljenik koji je 40 godina radio u Uljaniku.
S penzijom od 3.300 kuna živi Selim Hajric, 73-godišnji umirovljenik, koji je 38 godina radio u Istragradnji. Kao stanovnik Pule koja vec godinama slovi za najskuplji grad u Hrvatskoj, Hajric kaže: "Znam da je penzija mala, ali penzioneri su skromni, moramo biti".
"Ne slažem se s odlukom Vlade, nije u redu da se na takav nacin odnose prema umirovljenicima. Mi koji smo u mirovinu otišli u 90-ima još smo dobro prošli, ali kako žive oni s manjim mirovinama i kojima ce se oduzeti i taj mali porast mirovine, pa to je kriminal!", istice Hajric.
Strahuje da država nece imati novca ni za povrat duga umirovljenicima, a njemu još duguju dvije rate. "Možda nam i to uzmu!", dodaje on.
Od suprugove penzije i uz pomoc kceri skromno živi i 79-godišnja Radmila Azuc. "Ne razbacujem se, pazim na svaku kunu, nigdje ne idem, ali tako žive svi hrvatski umirovljenici. Nije u redu da nam Vlada sada ponovno ne podiže mirovine, uvijek se nama uzima", smatra Azuc. Medutim, medu umirovljenicima ima i onih koji u odluci Vlade ne vide ništa sporno.
"Moramo biti solidarni, situacija je u državi teška", veli Marija Radovan. No, odmah dodaje da je njena penzija dovoljna za pristojan život pa joj je, kaže, lakše podnijeti teret u odnosu na one koji od penzije ni do sada nisu mogli normalno živjeti. (Napisala Maša JERIN, snimio Milivoj MIJOŠEK)
Zamrzavanje provedeno još 1993.
Predsjednica pulske podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske Neta
Žikovic upozorava da su umirovljenici vec doživjeli zamrzavanje mirovina
1993. zbog cega je došlo do drasticnog srozavanja njihovog standarda.
"Mirovina je tada iznosila u prosjeku 72 posto prosjecne place, a
zbog zamrzavanja placa i istovremene inflacije i rasta cijena mirovine
su pale na iznos od 42 posto place. Vec godinu dana mirovine ne rastu i
ako se to nastavi još dvije, mirovine ce doci na iznos od 35 posto od
prosjecne place. Ova je odluka Vlade ubojstvo za umirovljenike!", istice
Žikovic.
Napominje da nisu umirovljenici krivi što se u Hrvatskoj u
posljednjih 20 godina broj umirovljenika udvostrucio, a u
proracunu nemaju novca za njihove isplate.
"Država je u mirovine slala veliki broj osoba, staž se kupovao, a
sada oni koji su pošteno radili 40 godina i uplacivali doprinose moraju
placati mirovine onima koji nemaju radnog staža ili koji primaju
beneficirane mirovine", upozorava predsjednica pulskog SUH-a.
Starije osobe postaju gradani drugog reda
"Od Sabora i Vlade zahtijevamo da se povuce iz procedure Zakon o
neuskladivanju mirovina u iducoj godini kojim se dovodi u pitanje i
ustavna definicija Hrvatske kao socijalne države", priopcila je u utorak
Matica umirovljenika Hrvatske.
Isticu da predloženo zamrzavanje mirovina nije na tragu europskih
rješenja jer starije osobe stavlja u poziciju gradana drugog reda bez
mogucnosti da žive dostojanstveno od prihoda koje su osigurali svojim
radom i uplatom doprinosa.
Prosjecna mirovina isplacena u listopadu prošle godine iznosila je
2.172 kune, a u istom mjesecu ove godine 2.162 kune. Time je, vele u
Matici, prvi put u zadnjih 30 godina u Hrvatskoj zabilježen
nominalni pad prosjecne mirovine u odnosu na prethodnu godinu. (H)