Nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji, obogatit ce zajednicko europsko tržište jednim kvalitetnim proizvodom - pekmezom. Kako neslužbeno doznajemo, u pregovorima s Bruxellesom Hrvatskoj je odobreno da pekmez, proizvod nepoznat tržištu EU-a, prodaje u svim zemljama clanicama. Naziv pekmez bit ce stoga uvršten u EU-direktivu koja se odnosi na vocne džemove, želee i marmelade. Hrvatski pregovaraci uspjeli su uvjeriti europsku stranu da je rijec o tradicionalnom proizvodu, i to najkvalitetnijem jer može imati najviše 25 posto dodanog šecera, a u nekim slucajevima proizveden je samo od cistog voca. Iako tu kategoriju EU dosad nije poznavao, Bruxelles se suglasio s uvrštavanjem pekmeza u spomenutu direktivu.
No, domaca marmelada i ekstra domaca marmelada morat ce nakon pristupanja Hrvatske Uniji promijeniti ili naziv ili recepturu. Hrvatska je, podsjetimo, tražila izuzece za svoje proizvodace koji koriste te nazive, ali se EU složio samo s time da se marmelade, pod tim imenom, mogu prodavati nakon ulaska u Uniju samo do isteka zaliha. Nakon toga, morat ce se nazvati džemom, a marmeladom se mogu nazivati samo proizvodi od citrusnog voca. Kod nas je, pak, najprodavanija marmelada od šipka.
Novim nazivima morat ce se prilagoditi i proizvodaci domaceg brandyja i domaceg ruma - svojim sastavom ne odgovaraju receptu koji je propisao EU pa ce morati promijeniti ime. Europska strana je, kako doznajemo, prihvatila samo dio hrvatskog zahtjeva da EU na listu tradicionalnih izraza uvrsti veci broj vrsta vina. Tako ce se na listi naci prošek, opolo i plavac. Bermet ce biti uvršten pod imenom Samoborski bermet, dok ce se naziv mlado vino portugizac koristiti samo do isteka zaliha.
Kompromis je postignut u podrucju vinogradarstva i proizvodnje vina. Hrvatska je, prema našim informacijama, odustala i od zahtjeva da do 31. prosinca 2015. godine smije saditi nove vinograde i na taj nacin površinu novih povecati za deset posto u odnosu na 2007., odnosno oko tri tisuce hektara. Umjesto dozvole za širenje vinograda Hrvatska ocekuje da ce imati pravo obnavljati postojece vinograde. To znaci da ce smjeti saditi trsje na svakom terenu koji je nekada bio uveden kao vinograd, bez obzira je li u meduvremenu zapušten.
Stoga se smatra da odustajanje od prijelaznog razdoblja ne bi trebalo imati prevelikog utjecaja na razvoj vinogradarstva, pogotovo što bi i u EU-u krajem 2015. godine trebala isteci mjera ogranicavanja sadnje novih vinograda. (I. FRLAN, G. GALIC/Novi list)
Umažanka Selma Smajic - Roncevic: Ako treba, prilagodit cu se
Selma Smajic - Roncevic iz Umaga vlasnica je obrta Proures koji
proizvodi maline i kupine, te tvrtke Ures koja se vec 15-ak godina bavi
cvjecarstvom i hortikulturom. Nakon istraživanja i analize tržišta
odlucila je preklani u svibnju podignuti nasad malina i otvorila obrt
Proures, a proizvodi i džemove od malina i kupina. Njezin nasad malina,
smješten u Petroviji, spada medu najvece u Hrvatskoj i prošle je godine
imao izdašan prinos od 11 tona.
- Buduci da forsiramo i priželjkujemo ulazak u Europsku uniju, htjeli
- ne htjeli, moramo se prilagoditi ako želimo izaci na njihovo tržište i
proširiti svoje poslovanje. Prilagodit cu se, naravno, premda mislim da
sam sa svojim proizvodima vec sada u traženim okvirima što se tice i
naziva i recepture. Naime, od lanjske prve berbe plasirala sam na
tržište prirodne džemove od malina i kupina, bez aditiva i s vrlo malo
šecera (tek oko deset posto), koji se prodaju pod zašticenim brandom
"Bobice". Malo ce se postrožiti kada je pitanju naziv "marmelada", što
cu svakako imati u vidu ako budem proizvodila citrusno voce. Po meni tu
problema nema, kazala nam je Selma Smajic - Roncevic, koja ove godine
planira paletu proizvoda proširiti s džemovima i od drugog bobicastog
voca. (T. K.)