U srijedu će Državni ured za upravljanje državnom imovinom prvi put u 23 godine hrvatske samostalnosti objaviti registar državne imovine, ali to još ne znači da će građani konačno znati koliko vrijedi ono što država ima. Popis će se dorađivati još godinama, a prvi čovjek Ureda Mladen Pejnović kazao nam je da će se procjena vrijednosti raditi još duže.
Već u četvrtak čekaju ga pregovori s MOL-om o budućnosti Ine, u kojim Hrvatska također rješava probleme iz nešto bliže prošlosti.
- Zašto hrvatska država ne zna koliko ima imovine u svome vlasništvu?
- Pravo pitanje bi bilo zašto hrvatska država nikad nije znala što ima u svome vlasništvu.
- Sad konačno zna?
- Još se ne zna baš sve. Možemo s velikom sigurnošću reći da znamo koju imovinu koriste državna uprava, državna trgovačka poduzeća ili ustanove u kojima je osnivač država. To je više od 400 tisuća objekata, među kojima ima onih jednostavnih, do onih koji su na više zemljišnih čestica. Možemo reći da je u registru, koji će biti objavljen 15. siječnja, u potpunosti popisano ono što država koristi i na tom su poslu državna uprava i ministarstva uložili veliki napor.
Krajem prosinca poslali smo CD svima da još jednom provjere sve svoje podatke i to je izazvalo, kao i obično u Hrvata, dodatni posao pet do 12. Ta zadnja verifikacija donijela je još 30 do 40 tisuća objekata u registar.
- Država je drugi najveći dioničar u Ini s udjelom većim od 44 posto. Kakav je danas njezin utjecaj na ono što se događa u Ini?
- Osnovni problem je što nisu ostvarivani razvojni planovi, a za one najvažnije odluke i dalje nam pravilo 25 posto plus jedna dionica osigurava pravo da se nijedna važna odluka ne može donijeti bez nas.
- Hoće li biti dogovora s MOL-om ili će u Inu doći novi partner?
- Može se dogoditi i jedno i drugo.
- Onda će morati svatko malo popustiti pa će i Vlada zbog dogovora s MOL-om odustati od dijela zahtjeva?
- Ja se nadam da je varijanta s novim partnerom bliža.
- Znači li to onda dolazak neke ruske tvrtke?
- Rafinerije nisu profitabilan posao, pa nije veliki interes za preuzimanje. Objektivno, mi možemo biti zanimljivi kao prostor u ovom dijelu Europe za dugoročan razvoj. Vidjet ćemo što će pokazati dugoročni planovi ruskih tvrtki, azerbajdžanskih ili američkih, koje će procijeniti da svoje dugoročne interese mogu ostvariti na ovom prostoru.
- Postoji mogućnost da to budu i Amerikanci?
- U nekim segmentima energetskog biznisa sasvim sigurno da. Prema nekim informacijama, Rusi misle krenuti u istraživanja u Jadranu isključivo zajedno s Exxonom. Već na mnogim tržištima postoje takva partnerstva.
- Prvi put sam vas sada čula da ste rekli da je izglednija opcija s novim partnerom.
- Ovi su pregovori tvrda igra. Ta je opcija otvorena i s naše i MOL-ove strane. Mi nigdje nismo rekli da smo protiv toga. Kad netko tko je već suvlasnik objavi da razmišlja da izađe iz vlasništva i kad njihova vlada to traži, onda je logično da i mi tako razmišljamo. Pretpostavljam da ni mađarskoj politici nije do bilo kakvih zaoštravanja s hrvatskom politikom. I oni su spremni na miran razlaz, to su i rekli. (J. MARIĆ/Novi list)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU